Prijava

Učim neki SEKS (Savremene ekonomske sisteme) na FPN-u. Tamošnji studenti nisu baš ekonomski potkovani, a ja nisam izuzetak. Najviše me bune pojmovi iz fiskalne politike. Evo nekoliko pitanja, plastična objašnjenja su dobrodošla jer takva voli i naša profesorka.

1. Kako neka zemlja kontroliše snagu svoje valute?
2. Zašto nije dobro ako je valuta nerealno jaka i kako ona postaje jača nego što bi trebalo da bude?
3. Zašto je preduslov za razvoj ekonomije često devalvacija valute?
4. Kako vlada fiskalnom politikom može da utiče na inflaciju (da je snizi)?

Dakle, samo plastično, onako, za debile pošto sam ja taj.

evo ja studiram ekonomiju probaću da ti odgovrim ono što za sad znam
4. Inflacija može da se snizi tako što će doći do kontrole opšteg nivoa cena i količine novca u opticaju. A to se radi tako što se smanji javna potrošnja države. Za porast inflacije, radi se obrnuto, tj namerno se povećava potrošnja. Uz to, povećavaju se porezi, zato i jeste fiskalna.
Ako ti treba pojašnjenje reci.

2. Znam da ako je valuta suviše jaka onda je to problem za uvoz ili izvoz... Valjda japanci redovno devalviraju svoju valutu da ne bi imali problema sa time...

1.Snagu svoje valute kontroliše tako što kontroliše njenu količinu u opticaju.
2.Ako je valuta nerealno jaka proizvodi te zemlje na stranom tržištu su preskupi, što dovodi do smanjenja izvoza.
3.Isto što i dva, devalvacija je jedan od načina za povećanje izvoza.
4. To što reče Straja, plus povećanje poreza dovodi do povećanja cena robe, što vodi smanjenju potrošnje.

Odma' da se ogradim, nisam ekonomista.

U vezi sa 2 i 3: ako domaća valuta izgubi vrednost, to bi trebalo da olakša izvoz i oteža uvoz, pod uslovom da cene u zemlji, u domaćoj valuti, ostanu nepromenjene. Recimo da je evro 100 dinara. Ako je cena nekog proizvoda 100 din, on će imati cenu od 1 evra kad se izveze, ako se zanemare dodatni troškovi. Ako dinar oslabi tako da evro vredi 200 din, a cena proizvoda ostane 100 din, proizvod će vredeti 0,5 evra na stranom tržištu, pa će ga biti lakše prodati. To je valjda taj neki princip.

2. Znam da ako je valuta suviše jaka onda je to problem za uvoz ili izvoz... Valjda japanci redovno devalviraju svoju valutu da ne bi imali problema sa time...

U prevodu, ako mu jen dođe 100 dolara (lupam) onda bi japanski auto koštao 20.000 dolara i bio bi preskup Ameru i ništa se ne bi prodalo. Zato oni kontaju, bolje da mi jen bude 60 dolara pa da auto košta 12.000 pa da i prodam nešto. M?

4. Inflacija može da se snizi tako što će doći do kontrole opšteg nivoa cena i količine novca u opticaju. A to se radi tako što se smanji javna potrošnja države. Za porast inflacije, radi se obrnuto, tj namerno se povećava potrošnja. Uz to, povećavaju se porezi, zato i jeste fiskalna.

Inflacija je zapravo procentualna negativna razlika između zarade i rashoda države? Ako država godišnje prihoduje 100 evra, a troši 102 - onda je inflacija 2 odsto? Kontam da povećanje inflacije nikako ne može biti dobro, ali da se to radi kako bi se povećala potrošnja, dale pare narodu (13. plata, penzija i te fore) da bi se kupili glasovi. Zato inflacija raste u predizbornoj godini.

Inflacija je zapravo procentualna negativna razlika između zarade i rashoda države?

Hm, ovo je valjda deficit, a ne inflacija. Inflacija je samo porast cena, to jest pad vrednosti novca.

Eh, da i ja samo da dodam da nisam ekonomista, samo kao laik pominjem...

Hm, ovo je valjda deficit, a ne inflacija. Inflacija je samo porast cena, to jest pad vrednosti novca.

Tako je.
Pazi, inflacija nastane kad ima previše novca u opticaju, što dovodi do smanjenja njegove vrednosti. To znači da za puno keša možeš da kupiš jako malo stvari.

Hm, ovo je valjda deficit, a ne inflacija. Inflacija je samo porast cena, to jest pad vrednosti novca.

Da, jbt. Vidiš kakva sam neznalica. Ali kako nastaje inflacija? Samo ako država štanca pare bez pokrića ili može još nekako?

Inflacija predstavlja po definiciji OPŠTI RAST CENA.
Do njega dolazi tako što se opšti nivo cena dobija po formuli : Količina novca u opticaju/količina proizvedenih dobara i usluga.
Otud sledi, da je stvar jednostavna. Manje trošenja, manje para sledi niže cene, niže cene, manja inflacija.

Kontam da povećanje inflacije nikako ne može biti dobro, ali da se to radi kako bi se povećala potrošnja, dale pare narodu (13. plata, penzija i te fore) da bi se kupili glasovi. Zato inflacija raste u predizbornoj godini.

Apsolutno, inače bi svi samo štampali novac kako im treba, a upravo ovaj gornji obrazac im to ne dozvoljava.

EDIT: inflacija nije ova razlika koju si rekao, to je deficit ili pak suficit.

Samo ako država štanca pare bez pokrića ili može još nekako?

Naravno da može, a prvi novi razlog takođe sledi iz obrasca ovog koji sam napisao.
Recimo, padne proizvodnja u zemlji, kao sad kad je kriza, i onda cene skoče jer para ima isto ALI smanjio se broj dobara i samim tim su skuplja.
Još jedna varijanta je slabljenje valute na međunarodnom tržištu, recimo dinar oslabi u odnosu na evro, kao što je i slučaj i onda hleb umest 40 košta 45, 50, 60 din...Vrlo jednostavno.

Do njega dolazi tako što se opšti nivo cena dobija po formuli : Količina novca u opticaju/količina proizvedenih dobara i usluga.
Otud sledi, da je stvar jednostavna. Manje trošenja, manje para sledi niže cene, niže cene, manja inflacija.

Ajde malo plastičnije, ako te ne smaram. Dakle, Srbija proizvodi 100 jabuka, cena jabuke na svetskom tržištu je realno 1 dinar. Sledi da Srbija mora da ima ukupno svega 100 dinara u opticaju. Ako štanca 200 - podstiče inflaciju (ona bi bila 100 odsto).

Ako Nemačka proizvodi 500 jabuka i odštampa 250 maraka, onda bi realno bilo da je marka duplo jača od dinara? Ali pošto su Srbi naštancali dvostruko više, onda marka mora bude 4 puta jača?

Da li me neko razume, užasno sam konfuzan?

Само бих се укратко надовезао, мада сама економија није специјалност.

Поред смањења извоза, долази до већег задуживања државе, јер фиктивно имаш много више новца него реално.

Инфлација је пад вредности валуте наспрам неке референтне валуте или злата. Идеално је да имаш новца у оптицају у истој мери као и злата. Зато и није битно колико је јака валута већ колико је стабилна - швајцарски франак ти је пример.

Kontam da povećanje inflacije nikako ne može biti dobro, ali da se to radi kako bi se povećala potrošnja, dale pare narodu (13. plata, penzija i te fore) da bi se kupili glasovi. Zato inflacija raste u predizbornoj godini.

Apsolutno, inače bi svi samo štampali novac kako im treba, a upravo ovaj gornji obrazac im to ne dozvoljava.

E, ali pazi, smatra se da je neka mala inflacija bolja nego da nema inflacije. Nisam siguran kako to funkcioniše, ali valjda ta inflacija omogućava da se ekonomija lakše prilagodi na neku novonastalu krizu. Nek objasni neko ko zna.

Идеално је да имаш новца у оптицају у истој мери као и злата.

To sve manje i manje. Sad se koristi korpa valuta ili prava vučenja.

Evo ovako.
2010. Srbija :100 jabuka, 100 dinara u opticaju. Cena je 1 dinar.
2011. Srbija:100 jabuka, 120 dinara u opticaju. Cena je 1,2 dinara. Inflacija je 20% u odnosu na prethodnu godinu.

Drugi primer:
2010. Srbija :100 jabuka, 100 dinara u opticaju. Cena je 1 dinar.
2011. Srbija: 50 jabuka, 100 dinara u opticaju. Cena je 2 dinara za jabuku. Inflacija je celih 100%

E sad, ovo za poređenje Marke i Dinara ne ide tako, dosta je kompleksniji odnos jer se ne gleda samo proizvodnja i količina novca, već i berza, zatim trgovina među državama, izvoz/uvoz, spoljni dug, životni standard itd.
To je već teže da se odredi i to rade stručnjaci.

Ako Srbija uđe u tu inflaciju od 50 odsto, šta sve može da preduzme da bi smanjila istu? Ok, može da radi, štedi, radi, štedi... ali da li ima nekih trikova?

I jesam li dobro shvatio ovo za namernu devalvaciju valute? Gore sam pokušao da objasnim sa automobilima i jenom.

Pa jesi, tako sam čuo na sociologiji, japan ima takvu ekonomiju da stalno obaraju valutu...

Kažem ti, mora da smanji potrošnju državnu, a to je ono što je skoro bilo, zamrznute plate javnom sektoru itd. Dakle štednja + povećnje poreza jer što je veći porez biće manja javna potrošnja. Samim tim umrtvljuješ ekonomiju na neki način.
A ovo za jene, mislim da je to tačno.