Prijava

Dakle, koja je najbrža i najfunkcionalnija metoda merenja zapremine velikih objekata? Kako su izmerene zapremine velikih pećina, naftnih basena, kratera nepravilnog oblika? Da li se koriste ultrazvučne aparature, pa se dobija 3d prikaz ili se zaključuje nekom od geografsko-topografskih metoda? U odnosu na određivanje površine, zapremina ima još jednu dimenziju koja dodatno komplikuje računanje, pa zavređuje posebnu temu.

Svakako, ali potreban je uvid u celokupan oblik i dimenzije objekta da bi se integracija obavila po sve tri ose.

Meri se isto kao zapremina gepeka. Lopticama za golf. Dovuku stopedes slepera loptica i istovare u pecinu.
Jebem li ga. Da znam to ne bih imao dvojku iz matematike u srednjoj.

Ovde se mora primeniti suštinski drukčiji metod nego kod površine. Objekat se puni vodom, a proračun se vrši na osnovu pristiglog računa od infostana.

http://29.media.tumblr.com/tumblr_l0kxwe3C0x1qz50sko1_500.jpg
Ставе се у посуду с водом, па се измери колико се подигао ниво воде. ололо!

http://www.getoutdoors.com/goblog/uploads/pictures/cave.jpg
Je l' se i ovako nešto napuni vodom pa se onda izračuna ?

Свашта! Израчуна се површина, па се помножи са висином.

A koga uopste bole kurac kolika je zapremina pecine?

I u kojim jedinicama bi se izrazila zapremina? U teralitrima?

kakva tema? i ona sa površinom. metoda zavisi od oblika. opet vi mladi trolujete.

metoda zavisi od oblika

Jeste. Ali mene interesuje najmanje praktična, a najprimenljivija metoda, dakle, da može da se iskoristi u svim mogućim situacijama. Zasad mi je metoda ping-pong loptica nekako najprijemčivija.

I u kojim jedinicama bi se izrazila zapremina? U teralitrima?

Svašta. Pa u metrima kubnim ili kilometrima kubnim. Jednostavno, pomnožiš zapreminu ping-pong loptice sa brojem ping-pong loptica koje stanu u pećinu.

EDIT: Da li bi više zaradili proizvođači loptica ili špediterska kompanija koja bi dopremila loptice do željenog lokaliteta?

Jednostavno, pomnožiš zapreminu ping-pong loptice sa brojem ping-pong loptica koje stanu u pećinu.

A sta cemo sa prostorom izmedju loptica?

A sta cemo sa prostorom izmedju loptica?

Stavi se da je standardna devijacija 50%

najpraktičnija, a ujedno i metoda koja se najviše koristi je upotrebom nekog CAD programa, uz prethodno digitalizovanje.

Ili da se koriste loptice od sintetičke pene, poput one iz dušeka. Kada se pećina napuni do vrha, vakuum-pumpom se odstrani suvišan vazduh, loptice se sabiju i ostave još mesta. Kroz izolovanu komoru se ubacuju nove loptice koje se pri ulasku u vakuum takođe sabiju. Na kraju imamo pećinu ispunjenu sabijenim lopticama, ugasimo vakuum-pumpu i kroz cev prečnika loptice pustimo da loptice iskaču. Kompjuter broji loptice pri izlasku. Onda pomnožimo broj loptica sa zapreminom jedne loptice i voila.

upotrebom nekog CAD programa

Planinaru, CAD zahteva obrazovan kadar.

ja ne vidim u čemu je problem :)

Planinaru, CAD zahteva obrazovan kadar.

Neobrazovanom kadru je inače potrebna zapremina pećine bez koje ne bi mogli njivu uzorati.

Koristi se geodetsko, sada već digitalno snimanje modela i njegovih ključnih tačaka, na osnovu kojeg možeš lako dobiti zapreminu kompjuterskim putem.
Pre digitalizacije je snimanje takvih stvari bilo aproksimacija. I potpuno nepotrebno, kao i danas.
Za male predmete edi je u pravu, tako se i radi.