Prijava

Da, paraziti. Pogotovo svi koje si nabrojao.

Lullaby , jest da je offtopic, al ko zna kad bi vidjela da sam ti poslao u private - interesuje me da li postoji nekakva filologijada, il kako se već zove i kakve su sve bile prisutne aktivnosti na faksu dok si ti studirala, osim same nastave?

Lullaby , jest da je offtopic, al ko zna kad bi vidjela da sam ti poslao u private - interesuje me da li postoji nekakva filologijada, il kako se već zove i kakve su sve bile prisutne aktivnosti na faksu dok si ti studirala, osim same nastave?

па неам ја баш толико певетеја бре :Д

не знам ја да је ишта било од дешавања; пар књижевних вечери и покушај покретања неких њааах новина. али и да је било тих неких журки, ја бих изигнорисала јер су људи били генерално блаааргх, сем ових 5-6 с којима се и данас дружим.

али, филологијада сигурно није била, јер тад још није било филолошког - ја имам диплому филизофског :)

_____

толико о офтопичењу. :)

Nezavisno i standardizovano ispitivanje bi, sem pružanja poslodavcima realne slike o znanju kandidata, ocenjivalo kvalitet profesora.
Ne bi im bio cilj da te teraju da nabubaš njegovu knjigu napamet, nego da te nauče nečemu što će tebi i budućoj firmi praviti pare.
Posle samo jednog takvog ispita imali bi rang listu profesora, čime bi bila završena svaka dalja rasprava o njihovoj ugroženosti. Profesori koji "stvaraju" dobre stručnjake bi momentalno postali plaćeni koliko god traže na privatnim fakultetima, (jer ih ima <5%). Ostali ne bi smeli da otvore usta - bar dok ne izbace jednu generaciju sa prolaznošću preko 75%.
Dobro i sveobuhvatno ispitivanje otvara još jednu mogućnost. A to je diploma bez upisivanja fakulteta.
Platiš polaganje ispita 100tinak €, i ako prođeš - diploma. Pa ako si siroma', a vredan, sedi kući i uči.

подржавам, као што већ рекох, ово оцјењивање професора, и све што из тог слиједи.

али какво плаћање? каква диплома без факса?

Plaćala bi se samo organizacija ispita ,( sala, obezbeđenje, formulari-testovi), ali ne i predavanja, konsultacije, pomoć asistenata, laboratorije, biblioteka, skripte itd.

Poslodavce zanima samo znanje i sposobnost stručnjaka, a ne da li su pripadnici ovog ili onog univerzitetskog plemena. Za sada univerziteti imaju monopol na zvanje koje se preslikava u stvarni svet kao mogućnost dobijanja boljih radnih mesta.
Poslodavce ne zanimaju zvanja, već znanja. Današnji sistem obrazovanja broji svoje poslednje dane jer je inferioran u odnosu na samoobrazovanje.

Samo da ne bude zabune. Samoobrazovanje ne znači učim šta hoću kad hoću i kolko hoću, već podrazumeva krvavo štrebanje bez pomoći profesora i asistenata. Rad u struci (volonterski ako mora) je praktično nezaobilazan u tom sistemu.

Većina vrhunski plaćenih frilensera se obrazovala na opisani način. Da ne pomisli neko da se radi o pukoj maštariji.

Fakultete treba od prodavaca diploma transformisati u mesta za pružanje pomoći za spremanje pomenutog standardizovanog ispita. I tu pomoć naplatiti u zavisnosti koliku prolaznost obezbeđuju.

ne moze se jasno staviti crta sta je korisno a sta nije. u idealnom slucaju fakulteti generalno nicemu ne sluze osim da jedinku nauce opstem znanju iz neke oblasti i usmere ka jednoj ili drugoj strani kako bi posle nasao neko svoje mesto i posao gde ce na ovaj ili onaj nacin nauciti da bude koristan...

problem nastaje kada usmeravas gomilu ljudi u odredjenu oblast gde nema posla, al za to nisu krivi studenti, vec onaj ko im je dozvolio da studiraju tu (prvo roditelji onda i sistem).

Nešto je pošlo naopako u tradiciji prosvetiteljstva koja je izvorno isticala autonomiju i slobodu čoveka za razvijanje inherentnih mu umnih potencijala, ta epoha prosvetiteljstva bila je izuzetno gadljiva na korisnost i tretirala je čoveka (predlagala je takvo tretiranje) kao svrhu po sebi, a ne kao instrument za nešto drugo, kao dobrog radnika npr. To što se čovek počeo svatati kao instrument od obe alternative, i od komunizma i od kapitalizma, kao zamenljivi šraf u mašini, kao nešto što se treba proizvesti i ukalupiti u već postojeći sistem, je poraz ideje prosvetiteljstva, ili makar govori da je nešto krenulo naopako.

Ovaj idealni slučaj učenja na fakultetima koji pominje celt (ne kapiram celte da l ga kritikuješ, al svejedno), jeste bajato i loše shvatanje obrazovanja (makar dobrog obrazovanja), poteklo upravo iznutra, iz samog sistema. Ono nema svest o alternativi. To je loše obrazovanje, koje nažalost preteže u sadašnjem sistemu.

U idealnom slučaju, a to su neki idealni belosvetski fakulteti, retkima od nas dostupni, fakulteti uopšte ne uče znanju, već provociraju kreativnost kod svojih studenata. Problem su naravno kvote, te je ulaz u to izabrano društvo dostupan samo nekima. To je posledica sistema, samo su izabrani autonomni i slobodni, ostali su zamenljivi šrafovi u mašini.

Isti je slučaj i sa prirodnim i sa humanističkim i sa društvenim naukama. Da li je parazit ili ne, zavisi samo od pojedinca, da li se on ostvaruje u skladu sa prosvetiteljskim idealom autonomnog čoveka kao svrhe za sebe a ne instrumenta za nešto drugo. Možeš ti završiti sociologiju ili kniževnost ili filozofiju, dakle biti “humanističar”, al opet kroz sistem biti instrumentalizovan od strane države za njene npr. političke potrebe, za potrebe održavanja sistema u životu, kao npr. politički analitičar ili nastavnik u školi koji takođe samo služi statusu kvo, ili kako god… Sistem te može sažvakati u svakom slučaju, tako da budeš benigan za njega, bez ikakve sposobnosti da iz njega iskoračiš i budeš kritičan i autonoman pojedinac. Oni koji u tome uspeju, jesu motor promene, jesu nosioci novog, ima ih malo, i nije mnogo bitno koju diplomu imaju.

Fakultete treba od prodavaca diploma transformisati u mesta za pružanje pomoći za spremanje pomenutog standardizovanog ispita. I tu pomoć naplatiti u zavisnosti koliku prolaznost obezbeđuju.

+1

S obzirom da sam pročitao celu temu do sad, moram da se vratim na neka neodgovorena pitanja od ranije.

Moj brat je u genetskoj raspodeli dobio veliki talenat za matematiku i veliku "matematičku" inteligenciju. Kasnije u odgoju nije usvojio radne navike, ali nije to ni važno, koliko to da je upisao Matematički Fakultet u Beogradu, uprkos mojim napomenama da to upisuju samo budući profesori. I ono što je njegov najjači utisak to što matematiku većinom upisuju likovi i likuše bez pravog talenta za matematiku (valjda su ti sa talentom na ETFu ili tako negde), i ti likovi po njegovim rečima bukvalno uče napamet matematiku i tako polažu ispite. Isipiti su im i prilagođeni tako da se dosta boduje teorijski deo.
E sad, te iste osobe će za par godina da predaju matematiku, i kako da je približe učenicima kad je ni sami istiniski ne razumeju?

Opet, moj brat mi je odličan primer i za drugo pitanje, naime u već pomenutoj genetskoj raspodeli nije baš dobro prošao sa emocionalnom inteligencijom, a u njegovom slučaju nema onoga da ne želi da komunicira sa manje inteligentnima od sebe pa nije razvijao emocionalnu inteligenciju. Dakle smatram, odnosno slažem se sa Marvellousom, da u većini slučajeva "matematička" inteligencija suzbija emocionalnu inteligenciju i mislim da bolje prolaze osobe koje su više izbalansirane, kao što u Virtua Tenisu imaš Rodika koji je moćan server ili Nadala koji je brzi trkač, ali uzmeš Federera koji je All Around (ne može da servira ko Rodik ili da trči ko Nadal, ali je jak u svemu i izbalansiran) i očukaš ih ko iz pičke.

I još bih se složio se Lulaby.

EDIT: Iako sam se u drugom pitanju složio sa Marvelliosom po pitanju da jedna potkopava drugu, uglavnom sam se slagao sa Jovičićem u njijovoj raspravi.

Koliko puta ste pomislili na samoubistvo tokom vaših studija?

Dub
Koliko puta ste pomislili na samoubistvo tokom vaših studija?

Danima nisam na to pomislio, ali polako rokovi počinju, biće dana za megdana.