Prijava

Razumem da ljudi koji se bave egzaktnim naukama ne otkidaju baš na ovo, samo mi nije jasno kako mogu da preziru i proglašavaju nerelevantnim čitava polja ljudske duhovne aktivnosti?

Ne, naprotiv, ja smatram te nauke veoma korisnim. Ako se npr. grupa huligana ponaša divljački, mnogo bolje objašnjenje će dati sociolog sa svojom terminologijom, objasniće elegantnije zašto se ljudi ponašaju primitivnije u čoporu od nekog hemičara koji bi izneo spisak koncentracija određenih hormona i neurotransmitera svakog huligana pojedinačno i objasnio to iz svog ugla nekom nepreglednom tabelom koju niko ne bi razumeo. Ali poenta je da može da se svede na hemiju. Ne znači i da mora, zato i postoje društvene nauke.

@Vald
Niko to ne negira, ali prirodne nauke se bave svetom na mnogo nižem nivou apstrakcije stvarnosti da bi to bilo bitno.
I taj odnos između društvenjaka i prirodnjaka proističe iz te razlike u nivoima.

Ali poenta je da može da se svede na hemiju.

Ti i jedan roman možeš da svedeš na skup slova, čime si ga formalno objasnio, ali time ništa nisi uradio. Ili čak jednu višeznačnu reč na fonaciono strujanje i titraje glasnih žica kojim se ona artikuliše, na treperenje vazduha, mehaničke talase koji se prostiru među molekulima nekog medijuma u kojem se izgovara, a onda objasniti prirodu međudejstva tih molekula, i pomenuti koje sile drže te molekule zajedno, sve raščlaniti i svesti, i kao sve je jasno, ali moraš priznati da smislove te reči ne možeš tražiti van jezičkog medijuma. Sve se na kraju sastoji od elementarnih čestica, ali ovako kombinovane, čine atom gvožđa, a onako atom ugljenika. A iste čestice. Postoje hoću reći i u društvenim oblastima osnovni gradivni blokovi koji gube smisao i samo svoje postojanje raščlanjavanjem. Zato ne može sve da se svede na hemiju.

Mene i dalje zanima da li bi se ljudi međusobno i dalje istrijebljivali kada ne bi bili na vrhu lanca ishrane?
Npr. dinosaurusi sa prosječnim IQ 150 i naoružani vatrenim oružjem.

Mene i dalje zanima da li bi se ljudi međusobno i dalje istrijebljivali kada ne bi bili na vrhu lanca ishrane?
Npr. dinosaurusi sa prosječnim IQ 150 i naoružani vatrenim oružjem.

Mislim da bi Ameri smislili način da unište te dinosauruse, kao i sve vanzemaljce do sada.

Ako ja kao čovek kažem nešto, psihologija se bavi time kako je nastala ta misao u mojoj glavi. Biologija se bavi ćelijama koje su proizvele i prenele tu misao. Hemija se bavi elementima i reakcijama od kojih su nastale te ćelije. Fizika se bavi zakonima po kojima se ponašaju ti elementi.
Fizici nije bitno kakva jedinjenja nastaju od atoma, hemiji nije bitno kakve ćelije nastaju od jedinjenja, biologiji nije bitno šta ćelije rade već kako to rade.

Već se kod biologije granice pomalo magle, dok recimo meni nije jasno čime se bavi sociologija a da psihologija to već ne pokriva.

Hteo sam da napišem da psihologiji nije bitno šta sam rekao već zašto sam to rekao, a da se sociologija bavi time šta sam rekao i kako to utiče na druge, ali sam shvatio da to i nije baš tačno.

U suštini pravio sam paralelu sa programiranjem, gde takođe postoji taj elitizam (kao kod prirodnjaka) i "superiorniji" su oni koji rade na nivou bližem računaru i takođe postoji ovaj najviši nivo (ekvivalent filozofima) koje niko ne jebe, a oni za sebe misle da su najbolji:

http://img2.joyreactor.cc/pics/post/geek-35812.png
Možda pročita neki programer pa mu bude jasno xD

A ovaj najniži nivo bi bili ljudi koji insistiraju na tome da je kreacionizam nauka xD

video sam foru jos ranije, odlicna je fora, samo ako mene pitas iznad Ca moze biti samo asembler

mada, sustina je na dnu, za ove za HTML

i de pajtom moze biti iznad C#pa? znas kako se u pajtonu pise hello world?

print hello world

ovu prepravku dobre fore je pravio neki kreten, veoma subjektivan

Ako ja kao čovek kažem nešto, psihologija se bavi time kako je nastala ta misao u mojoj glavi. Biologija se bavi ćelijama koje su proizvele i prenele tu misao. Hemija se bavi elementima i reakcijama od kojih su nastale te ćelije. Fizika se bavi zakonima po kojima se ponašaju ti elementi.
Fizici nije bitno kakva jedinjenja nastaju od atoma, hemiji nije bitno kakve ćelije nastaju od jedinjenja, biologiji nije bitno šta ćelije rade već kako to rade.

Već se kod biologije granice pomalo magle, dok recimo meni nije jasno čime se bavi sociologija a da psihologija to već ne pokriva.

kapiram da si hteo da napraviš neku paralelu sa tim programerskim granama, ali si mnogo omanuo u svom postu. Ne možeš da kažeš da se hemija bavi ''elementima i reakcijama od kojih su nastale ćelije''. mislim možeš, ali ćelije ne nastaju u reakcijama, . I kad kažeš element nisam tačno siguran šta podrazumevaš pod tim.

Ako ja kao čovek kažem nešto, psihologija se bavi time kako je nastala ta misao u mojoj glavi

ne baš, bave se i neurologija, biohemija, neurofizika, neurolingvistika, ...

biologiji nije bitno šta ćelije rade već kako to rade.

kako bre izvuče ovaj konkluz? Citologija, kao grana biologije proučava i kako rade i šta rade i gde rade i sve što ima veze sa ćelijama.

kapiram da si hteo da napraviš neku paralelu sa tim programerskim granama, ali si mnogo omanuo u svom postu. Ne možeš da kažeš da se hemija bavi ''elementima i reakcijama od kojih su nastale ćelije''. mislim možeš, ali ćelije ne nastaju u reakcijama, . I kad kažeš element nisam tačno siguran šta podrazumevaš pod tim.

Em sam kucao u dva ujutru, em sam kucao sa telefona. Htedoh reći da se hemija bavi elemntima i jedinjenjima iz kojih se sastoje ćelije i međusobnim reakcijama (ali ne i ćelijama kao tačno određenom smesom nekih jedinjenja).

ne baš, bave se i neurologija, biohemija, neurofizika, neurolingvistika, ...

Pa dobro, ja nisam ni rekao da se neurologija time ne bavi.

kako bre izvuče ovaj konkluz? Citologija, kao grana biologije proučava i kako rade i šta rade i gde rade i sve što ima veze sa ćelijama.

Naravno, na tim višim nivoima apstrakcije je mnogo teže povući granice i reći ova oblast pripada samo ovoj nauci, a ova oblast pripada nekoj drugoj. Sos može da potvrdi da i u programiranju teško reći koji jezik pripada Objektno orjentisanoj paradigmi, a koji funkcionalnoj paradigmi, ali se zato tačno zna šta su asemblerski jezici kao što se tačno zna čime se bavi fizika.

U suštini, ono što sam pokušao da kažem je da za bavljenje fizikom ti nije neophodno ništa sem subatomskih čestica, za bavljenje hemijom ti je potrebno da od subatomskih čestica nastanu atomi, dok za bavljenje lingvistikom ti je neophodno da se od atoma napravi Zemlja, pa da na Zemlji nastane život, pa da evoluira čovek, pa da čovek razvije jezik.

Mislim da se može povući linija između toga šta zahteva nauka i toga da li naučnici te nauke smatraju svoju nauku superiornijom od drugih nauka. A prirodne nauke su na vrhu tog lanca jer ne proučavaju čoveka i ono što je on napravio.

EDIT: Ne kažem da postoji kauzalnost, već samo korelacija xD

ukapirao sam šta ti je bila poenta, sad kad pogledam svoj post izgleda malo kao kontra tvom, ali samo sam hteo da pojasnim da su sve te nauke mnogo isprepletane i povezane, ne samo srodne nauke, već i prirodno/društvene (tipa sociobiologija), ali tačno je da postoji hijerarhija koja kreće od fizike.
EDIT: a to za superiornost u smislu koja je nauka bolja, to već ne priznajem, hijerarhija se ne odnosi na kvalitet nauke nego samo na njeno mesto, tj.predmet proučavanja).

SREĆAN USKRS, HRISTOS VOSKRESE RADOST DONESE.

A prirodne nauke su na vrhu tog lanca jer ne proučavaju čoveka i ono što je on napravio.

A ipak te fizičke nauke uzimaju čoveka kao najkompleksniju pojedinačnu tvorevinu u univerzumu. Pa zašto onda proučavanje onoga što je on napravio ne bi bilo na višem nivou nego bavljenje bazičnošću? Ovaj što je pekao cigle za tamo neku Gračanicu, da li je doprineo njenoj lepoti više nego zidari, arhitekte i ikonopisci? Osim toga, mislim da se ne može napraviti hijerarhijski odnos među naukama. Već sam napisao da se prirodnim naukama ne mogu objasniti pojave iz društvenih, zbog postojanja najmanjih elemenata i gradivnih blokova smisla i u društvenim naukama, koji razloženi dalje prestaju da budu elementi celine koju čine. Mrzi me da se ponavljam.

a to za superiornost u smislu koja je nauka bolja, to već ne priznajem, hijerarhija se ne odnosi na kvalitet nauke nego samo na njeno mesto, tj.predmet proučavanja).

Ja sve vreme odgovaram na Valdemarovo pitanje zašto ljudi koji se bave prirodnim naukama ne štuju društvene iako obrnuto nije slučaj.