Prijava

ja pricam o onima sto poznajem. ima i drugih, iz oblasti koje ne znam toliko dobro da znam da li su revolucionarni.

recimo meni je jako zanimljiva hokingova filozofija o cutanju u svemiru. bilo prica iza, al mislim da je jedan od prvih, ako ne i prvi pomenuo da treba da se razmislja i o tome...
http://io9.com/are-we-screwing-ourselves-by-transmitting-radio-signals-493800730

u pravu si ti truleks, u suštini. dok se prosečna budala bavi smislom i bojama munkovog krika, mudar čovek odma zna da je to jedan skup molekula ugljovodonika, i ne zamlaćuje se bavljenjem betovenovom petom ili devetom jer zna da je do samo skup oscilacija molekula vazduha nekom određenom frekvencijom i samo to, jer je ovo ostalo suvišno i besmisleno je baviti se time, jer u jednačini o kretanju molekula ima mnogo više mudrosti nego u nekakvoj nazovi-slojevitosti simfonije koja ni ne postoji i potpun opis i doživljaj simfonije mogu se dobiti samo iz kalkulacija kretanja molekula vazduha.

brkaš lončiće (mada mrzim da raspravljam sa duplacima ali mi dosadno nešto danas). Nisam kritikovao umetnost, slikarstvo, muziku nego isključivo filosofsku petljanciju u prirodne nauke i želju da kritikuju nešto što im nije struka a vrlo je daleko od njihove polazne tačke shvatanja te iste problematike koju kritikuju. Kao što ovde kritikuju teoriju evolucije i frljaju se nekim terminima poput neodarvinizam da bi unizili što više savremene tokove evolucione bilogije ili ''redukcionizam'' da bi sebe postavili iznad tih ''primitivnih'' disciplina kao što je fizika.

skoro sam siguran da i u proslosti, kao i danas ljude ciju filozofiju izucavamo savremenici nisu smatrali filozofima, nego piscima, naucnicima ili matematicarima.

Problem je što se dele LJUDI na filozofe, naučnike, teologe i slično, umesto da se deli pristup problematici na naučni, teološki , filozofski.... Isti čovek može da kombinuje više stvari, da bude i teolog i biolog, kao što je bio i Darvin, ali to ne umanjuje značaj onoga što je otkrio kao što ni Njutnovo bavljenje alhemijom ne umanjuje značaj otkrića do kojih je došao eksperimentalnim putem, dakle naučnim metodom.

naucnici su uglavnom bili filozofi ili obrnuto. ili recimo dobri pisci, umetnici. filozof kao zanimanje jeste proseravanje i nije filozofija, nego istorija, ljudi koji su samo i iskljucivo filozofi kao sto i kazes truleks, ne ostavljaju neki trag, seru o proslosti, i to ne bas dobro jer bi se inace zvali istoricarima.

skoro sam siguran da i u proslosti, kao i danas ljude ciju filozofiju izucavamo savremenici nisu smatrali filozofima, nego piscima, naucnicima ili matematicarima.

znaš li kako se zove kapitalno njutnovo delo? ne znaš, zove se 'Mathematical principles of natural philosophy' iliti 'matematički principi prirodne filozofije, jer njutn nije govorio da se bavio fizikom već filozofijom, i to prirodnom i u njegovo vreme on se smatrao filozofom, kao što je to bio i lajbnic i dekart. a eto dekart, kažu, matematičar... i jeste bio matematičar, izmislio analitičku geometriju, i to sve zbog toga što je u skladu sa njegovom filozofijom, da tako grubo kažem, bila potrebna nauka koja će moći da barata sa onim spoznatljivim u telesnoj supstanciji, jer su um i telo dve potpuno različite stvari. znači, analitička geometrija je nastala iz potpunog kenjanja i filozofiranja... integralni račun? pročitajte lajbnicovu monadologiju i poneka pisma na kojima se skoro pa zasniva bulova algebra. da, onog bula što se najebe majke svakog studenta prve godine programiranja...

recimo da su najveci filozofi danasnjice iz ugla prirode anstajn, hoking, hajzenberg i ti. oni su pored nauke dosta pricali i o svetu, a imali su ugao i znanje da znaju kako ce biti a ne kako je...

koliko ja znam, ajnštajn i hajzenberg su pokojni već decenijama, a hoking baš i nije mnogo zavirivao u filozofije. probaj recimo andreja lindea, on je interesantan filozof prirode, a ujedno i fizičar i kosmolog koji je tvorac inflatorne teorije kosmosa, koja će, po svoj prilici, zameniti kreacionističku teoriju velikog praska.

eto, ipak jesi instrumentalni podanik jedne usko struktuirane tehnikalije van koje ne poznaješ ništa

joile, sto li sve gledas kao da sam tebe napao, ne znam, al ovo sve sto si za njutna naveo sam i ja reko, nista suprotno. slazem se, njutn jeste bio filozof.

profesor filozofskog fakulteta Dr Neko Neko, verovatno nije, iako njemu za zanimanje pise i svim silama se upire da bude, i to je to.

nije mi jasno sta se batrgas tu i nesto me prozivas kad sam na tvojoj strani...

Ps: inflatorna teorija kosmosa se bazira na velikom prasku. u pocetku bio singularitet a sad se konstantno siri, pa ima teprija da ce se skupiti ili nastaviti da se siri ili stavec. ali su manje vise, filozofi slozni da je bio singularitet u proslosti. dzast sejin, kad vec mudrujes.

brkaš lončiće (mada mrzim da raspravljam sa duplacima ali mi dosadno nešto danas). Nisam kritikovao umetnost, slikarstvo, muziku nego isključivo filosofsku petljanciju u prirodne nauke i želju da kritikuju nešto što im nije struka a vrlo je daleko od njihove polazne tačke shvatanja te iste problematike koju kritikuju. Kao što ovde kritikuju teoriju evolucije i frljaju se nekim terminima poput neodarvinizam da bi unizili što više savremene tokove evolucione bilogije ili ''redukcionizam'' da bi sebe postavili iznad tih ''primitivnih'' disciplina kao što je fizika.

ti brkaš lončiće. ko je arogantan, onaj koji misli da se svest čoveka može, pazi sad, u potpunosti objasniti biohemijom mozga ili onaj koji kaže da naša svest svakako jeste zavisna od biohemije mozga, ali nije svodiva na fizikalistički opis. odnosno, da subjektivno iskustvo neke osobe ne može se bez ostatka svesti na biohemiju. i nikako se ne radi ovde o metafizici ili o religiji, kad budeš uhvatio tu nijansu i kad saznaš kako izgleda biti slepi miš, javi se

u pravu si celt, malo sam se zažario, ispričavam se

možeš da čitaš i old skul filozofe i savremene i sve tomove ruskih pisaca i pekića i andrića ali više mudrosti ima u jednoj jedinoj jednačini kvantne mehanike nego u svemu što sam pobrojao.

Trulekse, izbacuješ parole i floskule, brkaš lončiće, u svome pozitivizmu si ekstremista, a sa ekstremistima diskusija nema smisla. Osim toga, moraš poznavati nešto da bi ga omalovažio, a sve mi se čini da nisi baš načitan ruskih pisaca, savremenih filozofa itd.

no problem. inace, velika je razlika izmedju filozofa i nastavnika filozofije. ovi drugi su donekle zasluzni toj malo losijoj noti kad se za nekog kaze da je filozof danas. nije filozof, vec nastavnik, strucnjak, istoricar, kako god, filozofije.
ti, i svi koji filozofiraju bez pokrica a kazu za sebe da su filozofi, i oni su isto bezveze...

fora je sto svako moze da odvali neku teoriju recimo o svemiru, i neko ce biti u pravu verovatno. ali ne moze da se kaze da je filozof ako je slucajno lupio to, kao ni svi ovi sto su lupali bez veze :)

nikad mi neće biti jasan toliki otpor mase prema nauci i naučnom metodu saznanja i objašnjavanja kako funkcioniše priroda. Ali i pored toga tih 0.0001% ljudstva koji su u manjini i na stalnom udaru uspe da ''progura'' nekako svoju ideju i da to zaživi na kraju, i da se prihvati. Neko provede ceo život u laboratoriji, proučava neurotransmitere, sinapse, provođenje impulsa kroz nervno vlakno bla bla.... napiše gomile zapažanja, odradi na hiljade eksperimenata i onda dođe neki filozof i kaže - ne možeš to tako, ne radi se sve svođenjem na te impulse mora se sagledati to drugojačije - evo ti čitaj ovog filozofa kako je dobro napisao o svesti još pre trista godina, ekstra knjiga.

nikad mi neće biti jasan toliki otpor mase prema nauci i naučnom metodu saznanja i objašnjavanja kako funkcioniše priroda.

Ne znam, obično masa veruje nauci. Kod nas manje-više, ali u razvijenom svetu to mu dođe kao neka religija. Nego, znaš šta je mehanicizam, i kad je napušten u filozofiji i nauci? Kasniš malo :) Mozak zaista radi kako je zapisao taj naučnik, i zaista je u pravu taj što mu je došao i rekao da se ne može čovek poistovetiti sa zbirom svojih sastavnih delova.

da nedužim, moje mišljenje o fristaj filozofima i sedim-pod-drvo-i-objašnjavam-prirodu - filozofiji:
http://dumpfm.s3.amazonaws.com/images/20100614/1276573333460-dumpfm-noisia-pissing-boring.gif

Ja više volim umerenost u izražavanju i stavovima. Što reče jedan filozof, sve sa merom. Mudar čovek. A za te fristajl, u pravu si, ako pod time misliš na seratore koji lupetaju. Ali svuda ima šarlatana.
http://funnyand.com/wp-content/uploads/2014/01/Big-Mouth.jpg

Ja više volim umerenost u izražavanju i stavovima

ja više volim stavove potkrepljene dokazima. Pa makar bili i neumereni.
zato mrzim aristotela.
http://dumpfm.s3.amazonaws.com/images/20100614/1276573333460-dumpfm-noisia-pissing-boring.gif
http://pseudokod.org/wp-content/uploads/2014/02/aristotel.jpg

Naravno, ti shvataš značaj Aristotela za razvoj naučne misli? Ako ne, znam neke dobre linkove.
Evo, malo sažvakano, da ti ne linkujem filozofske enciklopedije. Čovek je jedan od osnivača naučnog metoda.
http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_scientific_method#Aristotelian_science_and_empiricism
O konkretnom naučnom radu i otkrićima te neću smarati. Al trebalo bi da znaš. Ne mogu dovoljno podvući koliko je bitno da znaš ono o čemu pričaš. Inače deluješ neozbiljno.

Пошто би овде требало да је реч о Дарвину, да видимо шта каже Дарвин о Аристотелу :)

Charles Darwin's famous 1882 letter, in response to a gift by his friend, William Ogle of Ogle's recent translation of Aristotle's "Parts of Animals," in which Darwin remarks that his "two gods," Linnaeus and Cuvier, were "mere school-boys to old Aristotle," has been though to be only an extravagantly worded gesture of politeness. However, a close examination of this and other Darwin letters, and of references to Aristotle in Darwin's earlier work, shows that the famous letter was written several weeks after a first, polite letter of thanks, and was carefully formulated and literally meant. Indeed, it reflected an authentic, and substantial, increase in Darwin's already high respect for Aristotle, as a result of a careful reading both of Ogle's Introduction and of more or less the portion of Ogle's translation which Darwin says he has read. Aristotle's promotion to the pantheon, as an examination of the basis for Darwin's admiration of Linnaeus and Cuvier suggests, was most likely the result specifically of Darwin's late discovery that the man he already knew as "one of the greatest... observers that ever lived" (1879) was also the ancient equivalent both of the great modern systematist and of the great modern advocate of comparative functional explanation. It may also have reflected some real insight on Darwin's part into the teleological aspect of Aristotle's thought, indeed more insight than Ogle himself had achieved, as a portion of their correspondence reveals.

Овде капирам да га хвали.

niko u istoriji čovečanstva nije izrekao više netačnih stvari od aristotela.

Naravno, kad je mnogo stvari i rekao. U njegovo vreme nauka nije ni postojala, morao je sve sam da smišlja, bez prethodno nagomilanog znanja, bez nasleđenog metoda, koji je usput sam pravio. U njegovo vreme racionalna misao jedva da je postojala, a sve se svodilo na spekulacije. Eksperiment je bio praktično nepoznat. Jebi ga, lika zovu ocem nauke, šta bi ti više? Pusti čoveka na miru. Nego ti ne voliš da priznaš kad nisi u pravu. Nisi samo redukcionistički ekstremista, već si i sujetan :) Priznaj, ajd sad, da nisi bio u pravu.

U njegovo vreme nauka nije ni postojala, morao je sve sam da smišlja, bez prethodno nagomilanog znanja, bez nasleđenog metoda, koji je usput sam pravio.

pa kako onda napraviše piramide ili one hramove po meksiku i peruu hiljadama godina pre njega i njegovih učitelja? Isto i matematika bila poznata kod Vavilonaca, egipćana 3000 godina pre njega.

Eksperiment je bio praktično nepoznat

nešto nisam siguran da je aristotel promovisao eksperiment, da nisi pomešao nešto? On je bio protivnik eksperimenata, koji su osnova naučnog metoda.

Nisi samo redukcionistički ekstremista, već si i sujetan :) Priznaj, ajd sad, da nisi bio u pravu.

pa kako da priznam kad me nisi ubedijo?

pa kako onda napraviše piramide ili one hramove po meksiku i peruu hiljadama godina pre njega i njegovih učitelja? Isto i matematika bila poznata kod Vavilonaca, egipćana 3000 godina pre njega.

Vrdaš. Postojala je matematika i njena primena u građevinarstvu, a da li je matematika jedina nauka na svetu? Zna se za šta je Aristotel zaslužan, matematika nije jedno od tih polja. (Ovo je klasičan primer greške u argumentaciji, kad se uzme jedna izdvojena činjenica, pogrešno interpretira,i onda ponudi kao argument). A nema veze... Čik pogodi ko je bio jedan od najslavnijih Grka matematičara? Jedan filozof i osnivač religije, Pitagora. Euklid i Arhimed su došli kasnije.

nešto nisam siguran da je aristotel promovisao eksperiment, da nisi pomešao nešto? On je bio protivnik eksperimenata, koji su osnova naučnog metoda.

Ne kažem da je on uveo eksperiment, već ga nije koristio, nije baš bio običaj u to vreme. On je otac empirijskog metoda, koji je, priznaj, veoma važan u naučnom mišljenju, da ne kažem skoro presudan. Osim toga, gde su ti eksperimenti kod Darvina i Hokinga i Dokinsa :P
Inače, ne znam u šta bih te ubeđivao? Da Aristotela smatraju ocem nauke i prvim naučnikom u smislu približnom današnjem? Pa nisam ja to izmislio. Pusti Aristotela.

(jbt, izviseh na sajtu ko poslednja nubara danas, sreća što neću biti sutra tu da se malo odmorim od sajber sveta.)
ma kakav otac nauke. Lik je lupio da muškarci imaju više zuba od žena, a da uopšte nije uzeo da prebroji, pa to bi i neko mentalnih kapaciteta rasnog znao da zahteva brojanje. zemlja centar sveta, i zbog te njegove geocentrije je nastupio i period mračnjaštva. nametnuo neki autoritet koji je u rangu sa najekstremnijim religijama, niko nije smeo da se usudi da mu protivureči stotinama godina.
A ja ne znam zašto ste spomenuli uopšte taj redukcionicam, empirizam i zgurali u prvi plan neke filozofe u kontekstu evolucione biologije? Kakve veze ima jedno z drugim? Jer sad ispada da evolucija nije dobra teorija jer neki filozof kaže da je dokins loš čovek, da je darvin bio teolog koji je imao rispekt prema aristotelu, a da je njutn bio alhemičar. Ne razumem šta filozofi zameraju konkretno teoriji evolucije (pri čemu ja ne mislim na darvinovu knjigu, nego na savremeni koncept koji se uveliko oslanja na naučne discipline koje nisu bile poznate u Darvinovo vreme kao što su, citologija, molekularna biologija, genetika...). I zašto se to poistovećuje sa religijom (u negativnom smislu) kad je evolucija ''živa'' nedogmatska nauka koja se praktično svakodnevno dopunjuje, osavremenjuje, napreduje, i taj evolucioni ''mozaik'' poprima sve jasniju sliku kako se koje parče doda u njega.
edit:..ali to je ono čuveno kaskanje filozofa, oni kritikuju darvina, pronalaze mu neke ''rupe'' u teoriji, a ne kapiraju da je od darvinovog doba do danas teorija evolucije izrasla u nešto skroz drugo.