Prijava
  1.    

    Migracija dlaka kroz život

    Dlake kao sastavni deo svakog ljudskog organizma (izuzev ekstrema izazvanih poremećajima) u raznim životnim dobima menjanju svoju boju, kvantitet, poziciju i namenu. Možda i najznačajnija promena je promena mesta na organizmu jer kod ljudskog subjekta može izavati razna osećanja, od ushićenosti do depresije.

    Rođenje: dlake se javljaju na glavi (ne celoj), meke su i svetle. Kod nekih primeraka dolazi i do pojave dlaka u predelu iznad zadnjice.
    Od 0 do 11 godina: formira se karakteristična boja dlaka, one sa leđa nestaju a one na glavi postaju čvršće i pokrivaju kompaktne celine.
    Od 11 do 15 godina (dečaci): počinju da rastu nausnice (babin izraz za brčiće) koji postaju frustrirajući, ukućani te zezaju da si Brka, glava ti zbog njih poprima špicast oblik a ćale ti ne da da se obriješ još uvek. Počinju da rastu i "one dole" dlake koje se neretko upoređuju sa vršnjacima. Kod nekih izazivaju sram, kod nekih drugih ponos ali generalno ne prolaze bez reakcije i okoline i pojedinca. Rastu i po nogama ali se njima ne pridaje neki poseban značaj.
    Od 15 do 25: Dlake su zadržale svoje pozicije samo što su gušće, čvršće i manje smešne (počeo si da se briješ). Rastu i po grudima a kod nekih i po leđima (džemper fenomen).
    Od 25 do 45: Sve one nepotrebne dlake ostaju gde jesu (već su se odomaćile) dok one takođe nepotrebne ali estetski najznačajnije polako počinju da beže i postaju svetlije. Međutim ne bebeći već starački svetlije tj. sede.
    Od 45 do 65: Dlake sve više emigriraju ka otvoru wc šolje i drugim odlaznim rupama u kupatilu. To izaziva stres koji bivši vlasnik dlaka kompenzuje kroz neke materijalne stvari a ponekad i veštačkim nadomešćivanjem istih.
    Od 65 do 165: počinju da nestaju i one nepotrebne dlake ali vlasniku to više nije ni bitno. Kao ni bilo šta drugo.