Prijava
  1.    

    Nenadjebiv pasus nenadjebivog autora

    Ispitni rok.Dani brze teku.Spremas ispit koji ti je od krucijalne vaznosti.Ili ces poloziti tezak predmet ili ces ih dizati u buducnosti.Iznemoglo telo i buljave oci su znaci da ti polako vreme istice.Knjiga.300 stranica. Citas komunikologiju i vise nisi ni siguran da li nesto pamtis, da li je uopste sve to bitno, da li ima svrhe. Posle par hiljada procitanih i nejasnih recenica i posle mnogih promisljenih teorija zavere koje ti prolaze kroz glavu govoreci ti da je gradivo preopsirno i prekomplikovano, da sve sve moze pojednostaviti i lepse istaci, dolazi taj nenadjebiv pasus nenadjebivog autora,posle koga ces ,ukoliko vec nisi poludeo, definitivno poludeti , dici ruke od svega, opsovati svima majku, pocev od autora pa do masonerije koja je za sve kriva.Nenadjebiv pasus te je zajebao,nista ti nije jasno,poklekao si i verovatno dizes teske predmete. Nenadjebivo!

    Dijaloski organizovano misljenje,mentalno psihicki proces zamisljanja komuniciranja,ne moze se smatrati intrapersonalnim komuniciranjem mada takva imaginacija moze imati pripremnu funkciju za neko planirano interpersonalno komuniciranje i njegovu teleolosku odredjenost.Medjutim, fakticko uoblicavanje poruka,njihovo upucivanje fiktivnim bicima kao stvarnim komunikacionim partnerima ili sebi samom,posredstvom nekog medija,koje izaziva neke odredjene posledice u individualnom ili socijalnom zivotu coveka pojedinca-jedinog subjekta ovakvog cina, ne moze se svrstati ni u jedan od ostalih oblika komunikacione prakse coveka, i sledstveno tome,postoji komunikolosko opravdanje, da se ono tretira kao poseban,istina veoma bitan i specifican oblik komuniciranja. SKK?