Prijava
  1.    

    Radnica iz trafike na okretnici seljobusa

    Obična žena srednjih godina, tetka, iz milošte teta. Šarmantna i slatkorečiva gospođa.

    Svakog jutra vozač njenog autobusa zaustavlja se na stanici tako da prvim vratima potrefi našu teta Cacu. Ona samouvereno prelazi stepenik po stepenik raspalog autobusa, ostavljajući putnike, i muškog i ženskog pola svih generacija, bez daha prilikom njenog koračanja uz obavezno nameštanje suknje koje je praćeno prekrštenim nogama, prilikom sedanja na prvo sedište koje je rezervisano za nju.

    Uvek raspoložena i nasmejana, jebiga, takav je posao, radi sa ljudima, mora biti ljubazna u svakom trenutku pa čak i kada nema da vrati sitan kusur pa pokušava da uvali žvaku, jer u toj situaciji kupac obično bude nadrkan uz, neću žvaku, oću kusur. Mada dovoljan je samo jedan fin i nežan osmeh teta Cace koji će u tom trenutku raspametiti potrošača koji bi uz naklon i izvinjavajući pogled uzeo žvaku iz glatkih Cacinih ruku na čijim se prstima vide sveže nalakirani crveni nokti.

    Žena bez škole, mislim na ove više i fakultete. Ima završena četri razreda gimnazije i veliku maturu. Uporno tragala za poslom, popunjavala formulare ali bez veze nemoguće je da se zaposli negde. Ali naša teta Caca, inače skromna žena, našla je svoje utočište u trafici na okretnici seljobusa. Plata jeste mala, ali dovoljna za opstanak i grčevitu borbu za kakav takav život.

    Dobroćudna i uvek pozitivna, sposobna je da razvedri uvenule face sugrađana samo svojom pojavom. Klinci iz kraja svako veče čekaju trenutak kada će teta Caca napustiti svoje radno mesto, okrenuti im leđa, prilikom zaključavanja vrata, jer takvu pozadinu nemate baš svuda da vidite, kao dve poveće kriške slatke i ukusne lubenice, omogućiće im miran san.

    Žena puna ljubavi, svoju ljubav, svoju jaču polovinu, svog supruga, domara jedne osnovne škole i dalje neizmerno voli. I u dobru i u zlu pa koliko god to trajalo. Jeste joj teško, ali živ se čovek na sve navikne, jer svoga muža skoro da i ne viđa. Ali i teta Caca je obična žena, žena od krvi i mesa, ima svoje potrebe, pa ponekad i prevari svog voljenog, mada to i nije prevara ako uzmemo u obzir da u svom domu, sa svojim domarom skoro nije bila u, da tako kažem, domaćinskim odnosima.

    Jebiga, takav je posao ni ja ga ne volim.