Nemoj mama

Kraj juna, 35 stepeni. Pola grada na bazenu, a ti sjediš kući preznojavaš se i spremaš ispit od 600 stranica koji imaš za 2 dana. Kao da sve to nije dovoljno komšijska djeca vrište, skiče baš tebi za inat. U sebi im jebeš sve pripadnike i majčine i očeve loze, ne smiješ glasno, stari im je neki ogromni ćelo koji se bavi mutnim poslovima, a i već odavno te mrko gleda jer te je provalio jednom dok si mu voajerisao ženu. Situacija izgleda krajnje beznadežno, već misliš nema od ovakvog učenja ništa. Kad onda, vrijeme kao da staje, neka čudna svjetlost te obasja a iz susjednog dvorišta se čuje "nemoj mama", a zatim slijede tupi udarci tup tup tup i prodoran plač. Čuje se i majka "ma šta nemoj pička ti materina". Na licu ti se javlja trijumfalni osmijeh i tiho izgovaraš "kaka melodija, kaka melodija".