Jenjavati

Prolaziti, popuštati. Polako gubiti na intenzitetu.

- Baba je l ti prošla glava. Mogla bi da spremiš onu tvoju gibanicu.
- Evo, evo, popila sam dva kafetina, jenjava polako, sad ću ja odmah.
..........................................................................................................................
- I ove godine velika navala za upis na fakultete. Interesovanje studenata za društvene nauke polako jenjava.
.........................................................................................................................
- Micin bol zbog raskida sa Miletom jenjava. Ipak je otad prošlo deset godina. Vreme leči sve.
JAJaca · 9. sep 2017.
Komentari · 8
ФР
Citat:Kako iskopavaš izraze jbt?

Empirija, Stevčo. Nije sedela na ušima kad je bila mala. Slušala matore kad se raspričaju, i eto ti vokabulara (čitanje takođe dosta pomaže - naravno, ne baš svega i svačega).

PS
Citat:- Baba je l ti prošla glava.

Ako joj je prosla glava proce ce joj ceo

BU

Opet skroman leksikografski doprinos. Lep glagol za čuti, ali je problem što znači upravo to što je i objašnjeno. Što će reći - prepisano iz Matičinog rečnika. Ili bar kao da je prepisano.

JA

Stevčo, od baba, prababa, čukunbaba , deda, komšiluka, u potrazi da slučajno nije ostao neki izraz nedefinisan, hahaha.

BV

Tvoje babe kao da su zivele u inkubatoru. Zar nemaju neki seoski izraz, to bi bilo zanimljivo, ili neku internu salu, recimo moj deda se ljuti sto mu u mesarama i na pijacama tezinu izrazavaju u gramima a ne dekama(skraceno od dekagram, 10 grama, korisceno u hrvatskoj za izrazavanje tezine). Mogu cak da napisem celu definiciju o njemu. Covek koji se nije asimilovao, koji je ostao u zavicaju i koji vecito u naletima nostalgije i pod uticajem alkohola grebe rukama i nogama da de vrati tamo, a vrlo dobro zna da ne moze. Pricao je kako ce traziti od rh da mu obezbede dva traktora, jer on je bio jedan od najvecih zemljoposednika u svom srezu. Ne moze to tek tako. Takva glavesina da zivi od deset hiljada penzije u tudjoj zemlji. On koji je imao krdo stoke, dece, ogromnu kucu, vocnjak, bastu, prijateljstva, dobar glas. Eto vec sam ponudio jedan zaokruzen pogled sa jedne strane i napravio definiciju. Nitkov je sa "vratima" verovatno zeleo da napravi satiru tvojih definicija. To je nesto novo, nesto zanimljivo, nesto sveze. Ja sam definisao sumadijskovojvodjanski dijalekat, zato sto sam primetio rast popularnosti takvog govora, iskritikovao sam sremce, a jos vise one koji im se snishode, izneo sam svoje misljenje, a pre svega nalupao sam se kao maksim po diviziji. Bas se lepo covek oseca kada izbaci jedan snop misli iz sebe, oseca se lakse. Naravno to nije rigidna stvar, mozda tebi neodgovara tako, samo sam hteo da ti pokazem neke druge nacine za definisanje, pa ako ti to nije od pomoci i to je sasvim uredu.

ФР

@Bergas
Vezano za lokalizme: kad god iz napisanog čovek može da nauči nešto novo (ili barem da se podseti), ja svako takvo "lupanje" pozdravljam i rado čitam. E sad, ako je nama (i Bulgu) npr. "jenjavati" poznato, ima ovde i onih kojima nije. Zato treba pisati i o "jenjavanju", i o "dekama" - žargon je žargon, bio ruralni ili urbani (a ovo je, barem tako piše, mesto za to).
I naravno, ne obazirati se na one koji su u svom razvoju za(o)stali na nivou "ovo nema u naše selo - znači da je glupo".

Prijavi se da bi komentarisao.