Obrazovanje posle 2000.

Kako je nauka u poslednem veku vrtoglavo napredovala, tehnologija je polako ali sigurno počela da ulazi u sve pore društva, iz razloga što stvari uglavnom pojednostavljuje i čini dostupnijim. Tako je bilo i sa učenjem. Više nije potrebno odlaziti do biblioteke i čitati sve one silne knjižurine, ispitivati starije ljude svaki čas kad vas nešto zanima, ili čekati da porastete pa da vam se samo kaže.
Dobri ljudi su izmislili televiziju i internet.
Više nije potrebno provoditi godine nad literaturom kako bi izgradili svoju ličnost i stavove, i našli odgovore na pitanja u vezi sa ljudima i dobrim i lošim stvarima koje rade.
Dovoljno je pogledati nekoliko serijala csi Miami-a i nekoliko holivudskih visokobudžetnih ostvarenja, pa da shvatite da se zločin ne isplati, na kraju će vas ipak uhvatiti jer pravda je dostižna. Na discoweriju postoje i emisije koje će vam objasniti kako je posle u zatvoru.
Ako želite da razumete devojke i da shvatite šta zapravo žele, ponudjeni odgovor i rešenja naći ćete u nekom od bioskopa sa romantičnim projekcijama. O životinjama, nastanku sveta, arhitekturi, umetnosti, zapaljivim stvarima, i još mnogo toga, više ćete naučiti uz explorer, animal planet i naravno national geographic.
Više ne morate bacati pare na odlazak u Italiju ili Francusku, pogledate dokumentarnu reportažu i kao da ste bili tamo.
Ako želite da saznate kako žive ljudi u Africi, pogledajte program i sačekajte dan u nedelji kada se i to emituje.
Ako želite da ispratite trend i saznate šta je danas u modi i kul, kako treba pričati, šta se sluša, jede i pije, imate mtv, vh1 i razne trendi emisije.
Za sve nesvakidašnje situacije, imate pogodan reality show, gde možete saznati kako se opstaje u divljini, kako žive ljudi na pustom ostrvu ili kada im se oduzme sloboda, ograniči kretanje i primoraju se na druženje sa nepoznatim ljudima.
Za one koji ni takvim izborom nisu zadovoljni, postoji sveznajuća wikipedia. Tu je i youtube, sa širokom paletom gluposti koje ljudi od sebe mogu napraviti.

Znanje je toliko dostupno i učenje je toliko olakšano, a opet ljudi nikada nisu bili manje obrazovani, više zaglupljeni i nikada njima nije bilo lakše manipulisati.
MEmelkijades · 4. apr 2010.
Komentari · 13
ZE

E vala svaka ti cast :D Nije bas Defka klasicna al je dobro objasnjenje :D Ko ti dadne minus treba mu samar spucat heheh :D

PI

Da, ali opet i ne...
Vikipedija je često vrlo netačna, a na Diskaveriju i sličnim kanalima emisije su često obično prpagandno sranje, pod plaštom nauke, istorije...
Mada je Diskaveri u zadnje vreme automehaničarski kanal a ne naučni...
Tačno, informacije možeš lako naći, ali tačne informacije... pa za njih idalje moraš da tražiš knjige i obilaziš biblioteke.

ЏИ

''Vikipedija je često vrlo netačna,

Tačno, informacije možeš lako naći, ali tačne informacije... pa za njih idalje moraš da tražiš knjige i obilaziš biblioteke.''

Ne bih se složio. Postoji gomila ljudi koja čita Vikipediju i znam iz iskustva koliko su neki ekspeditivni kad treba da se edituje netačna informacija (govorim o engleskoj Vikipediji), tako da u tu enciklopediju jako imam poverenja.

Koliko ljudi je proveravalo tačnost knjige koja je pisana pre 20-50 godina? Autor, recenzent (koji ju je čitao preko kurca) možda? Neki zaluđeni student (naknadno, tako da nije mogao da iznese svoj stav u pisanoj formi)?

Daj, budimo realni.

ME

Tako ce jedan autor na jednom sajtu za 100 godina komentarisati - jebote a one nase dede verovale u wikipediu..Ne podcenjuj knjige. Nije najbitnija objektivna cinjenica, bitniji je tvoj subjektivni stav o njoj ;]

PI

"Ne bih se složio. Postoji gomila ljudi koja čita Vikipediju i znam iz iskustva koliko su neki ekspeditivni kad treba da se edituje netačna informacija (govorim o engleskoj Vikipediji), tako da u tu enciklopediju jako imam poverenja."
Možda engleska verzija i jeste tačnija ali isto nije oprana od propagnadnih podataka. Na istoriju uvek postoje pogledi i pogledi i nijedan nije tačan i moraš ih mnogo gledati, a oni daju samo jedan... Ideološki prihvaćen.
A prevodi na hrvatskom i srpskom imaju mnooooogo nepravilnosti i netačni i kontradiktornih podataka.
Što je, opet, ideološki obojeno.
Prosti primer... Varaždin na viki, hrvatski prevod. Stoji da je tokom rata grad preuzet "odlučno akcijom hrvatske vojske", što jednostavno nije tačno. JNA se povukla iz tog grada.

ЏИ

''Na istoriju uvek postoje pogledi i pogledi i nijedan nije tačan i moraš ih mnogo gledati, a oni daju samo jedan... Ideološki prihvaćen.''

Istorija je druga priča. Koja knjiga iz istorije nije ideološki obojena? Navedi mi jedan istorijski tekst u bilo kojoj knjizi ili udžbeniku za koji sa sigurnošću možeš da tvrdiš da verno oslikava situaciju kakva je bila u dotično vreme. Jbt, pa mi smo u školi učili da su partizani oslobodili zemlju od okupatora, a da su ustaše i četnici sarađivali sa okupatorom. U današnjim udžbenicima piše nešto sasvim drugo, a nešto sasvim treće, četvrto i peto na srpskoj, hrvatskoj, engleskoj itd. Vikipediji respektivno. A sve se to dešavalo pre 65 godina. Mogu da zamislim kolika je tek tačnost istorijskih podataka o vremenima pre 1000 godina, kada je još manje pismenih ljudi bilo i kada su zapisi bili u velikoj meri izrežirani. Zato ne verujem u istoriju, pa i ne mislim da je zahvalno pričati o verodostojnosti Vikipedije u istorijskom kontekstu. :)

ME

Tako je! Punskih ratova nije ni bilo :]
Jebiga, svaka knjiga prodje recenziju, tako i istorijska.

ЏИ

Znaš kako izgleda recenzija.... :) Autor namoli nekog profu dinosaurusa da mu pogleda materijal, kako bi profino ime stajalo na koricama, jer to, je l' te, nešto znači. Ovaj prelista, pročita svaki dvadeseti red sa svake desete stranice i kaže ''okej''. Tako 90 posto recenzija funkcioniše. Retki su oni kojima je zaista stalo gde će da stoji njihovo ime.

BU

Moram da se umešam u ovo. Konkretno što se tiče istorije, osnovce uče jednu priču, srednjoškolce izmenjenu, a onda kad osoba dođe do fakulteta, profesori mu saopšte da osamdeset posto prethodno stečenog znanja pada u vodu, i da je zapravo(po njima) prethodno izrečeno netačno.

Jedan primer:
OŠ: Egipat se brzo razvio u oblik po kojem je danas proslavljen.
SŠ: Egipat je nastao ujedinjenjem gornjeg i donnjeg Egipta.
FK: Egipat je nastao osvajanjem donjeg Egipta od strane gornjeg Egipta.

Nema potpuno subjektivnih istoričara. Subjektivnost u tumačenju prošlosti ne postoji. Koliko god se pojedinac trudio, neki njegovi lični stavovi, ili uticaji iz okruženja, sigurno će se odraziti na njegov rad.

Što bi rekao moj pokojni profesor mate: Matematika je najpoštenija nauka. Dva i dva su uvek četiri, a o istoriji, negde piše jedno, drugde drugo.

Prijavi se da bi komentarisao.