
Izraz koji je vremenom promenuo nekoliko značenja.
U srednjevekovnom dobu, čerečenje je bila vrsta mučenja posebnom spravom koja je bila dizajnirana tako da udove koji su bili zavezani za nju tegli tako sto bi razvlačila svaki u posebnom smeru. U dva`esetom veku, čerečenje je bilo jedno od naziva za prebijanje, ubijanje boga ili batinjanje. Najzad, u ovojem dva`eset i prvom veku, čerečenje se uglavnom odnosi na nasilničko jebanje, razvaljivanje unutrašnjih organa i organela, najčešće tipa gengbeng neke nesretnice koja je dala svoju vaginu u zalog za provod.
Iako različitog značenja, čerečenje je uvek imalo bolan završetak po objekat radnje.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.