Prijava
  1.    

    Veru za večeru

    Izdašan prilog na donatorskoj večeri za onemoćale kanibale.

  2.    

    Veru za večeru

    Poslednji očajnički vapaj svakog neospornim argumentima pobeđenog nacionaliste i kvazi vernika koji drži do sebe. Kada izbegavanje i skretanje sa teme više ne pomaže, ovo ostaje poslednji čvrsti stub odbrane. Sledeći stupanj je obično psovka ili kletva (u stilu mnogohvaljenog kneza Lazara,koji je bio jedan od prvih korisnika ove ,,delotvorne" metode kod nas).

    1389. godina
    Vuk Branković: Lazare, nemoj biti sebičan i tvrdoglav, poginućeš, a sa tobom će propasti ovo malo što je ostalo od Srbije! Turska vojska je pritisla Kosovo, ima ih bar pet puta više nego nas. Ti ne barataš više Dušanovom silom. Urazumi se!
    Lazar: Ja ne odlučujem da li ću ići u bitku po tome kolika je sila koja me prati, nego po tome koliku svetinju branim!
    Vuk Branković: Sve je to lepo, kneže, ali mani se praznih reči i jeftine demagogije. Pogledaj oko sebe. Marko, sin silnog kralja Vukašina, davno je već prihvatio vlast sultanovu, baš kao i Konstantin Dejanović. Njihov narod sada mirno seje pšenicu. Ne kažem da ne treba udariti na Turke, ali sad nije pravi trenutak! Hajdemo pred noge Žigmundu, nek on sačuva našu krunu!
    Lazar: Ne tripuj, Vuče. Mirno seje da bi mogao mirno da robuje. Takvog se mira moramo čuvati. Oni su prodali veru za večeru! Izdali su Hrista za činiju Muratovog pilava. Sutra ćemo se pričestiti, a onda ćemo napasti Turke. Ja imam Miloša, sivog sokola kakvog u čitavoj sultanovoj vojsci nema!
    Vuk Branković: Miloš ne vredi koliko i dvanaest hiljada ljutih oklopnika sultanovih. Zašto odmah ne napadneš, ako napasti moraš? Prednost poznavanja terena je na tvojoj strani.
    Lazar(u sebi psuje Vuka, secka ga na komadiće, onda pravi malu pauzu, razmišlja, pa progovara mrtvačkim glasom): Ko ne dođe u boj na Kosovo...
    _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
    2010. godina
    A: Ma sve pedere treba poklati ili poslati u zatvorsku ćeliju sa crncima! Bolesnici! To je neprirodno, nije u skladu sa nebeskim zakonima Božijim!
    Ivan Karamazov (citirajući Diogena): Izvini, kad si ti sišao sa neba?
    B: Šta kenjaš bre, pa da li je normalno da paradiraju po gradu, šta ako ih neko dete vidi? Sad je bila godišnjica odbrane Beograda, šta bi rekao Gavrilović da zna da pederi paradiraju gradom?
    Ivan Karamazov: Šta bi taj isti major Gavrilović rekao gledajući razbijanje i pljačku imovine države i poštenih ljudi? Muka mi je više i od dece i od vašeg ,,patriotizma".
    A: Ma Mladen kaže da neće biti parade. To nije hrišćanski. Čekamo ih.
    Ivan Karamazov: Mladen je bahati kreten. Vi pozivate na ,,uključivanje mozga", pa uključite ga malo sada. A hrišćanski je svakako povrediti čoveka jer ima drugačije stavove od vas?
    A i B(u glas): Ma i ti si prodao veru za večeru! Ustašo! Jebao te Tito!