
Kao od šale. Na keca. Pičkin dim.
M: Gle, odkad je ona Miretova sa Šmigijem?
A: Od juče...
M: Pa bre, taj Mire se toliko cimao, i sve i nikako nije uspevao da je smuva, šta ima taj Šmigi što naš Mire nema?!
A: Ima šmek brate. Znaš da je njemu ko dobar dan da smuva takvu pičoku.
M: I to što kažeš.
Kad je nešto sasvim uobičajeno, normalno i često izvođeno. Onoliko često i normalno, kao što se govori "dobar dan".
Živoradu je kupovina novog traktora k'o dobar dan.
Miloradu je da prebije ženu k'o dobar dan.
Četvrti stepen poređenja prideva u srpskom jeziku!
Gledaj onog tipa tamo, dobar je k'o dobar dan...
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.