Prijava
   

Šredingerova jednačina

Šredingerova jednačina opisuje talas. Kako opisuje talas, kako se rešava i šta će to bilo kome, nemam pojma, ali znam da sam zbog nje pala ispit.

Komentari

Cccc, ne znaš Šredingerovu jednačinu?! Pa nije čudo što si pala. E, ako su te oborili! :)))) +

Aj definiši i Šredingrovu mačku, jel može? ;)

Ovaj c/p sa Vikipedije samo je moj prilog autorovoj definiciji.

Ervin Šredinger
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ervin Šredinger, Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. avgust 1887. - Beč, 4. januar 1961.), je bio austrijski fizičar.

Rođen je kao sin jedinac dobro obrazovanih roditelja. Do 11. godine obrazovao se kod kuće, a nakon toga je pohađao školu da se pripremi za Bečki univerzitet.

Tamo je diplomirao fiziku pa je ostao na univerzitetu do Prvog svetskog rata, u kojem je učestvovao na italijanskom frontu. Nakon rata se vratio se u Beč gde se oženio i 1921. dobio poziciju teorijskog fizičara na univerzitetu u Cirihu. Šest godina koje je tu proveo bile su među najproduktivnijim u njegovoj karijeri, iako je na mehanici talasa počeo da radi tek 1925. Već 1926. objavio je svoj rad gde kretanje elektrona u atomu opisuje kao talasnu funkciju. Godine 1927. dobio je veliko priznanje, kad su ga pozvali na Berlinski univerzitet gde je trebalo da zameni Maksa Planka. Tamo je ostao do 1933. kada je zbog nacista otišao na Oksford. Iste godine je podelio Nobelovu nagradu za fiziku sa Polom Dirakom.

Godine 1938. vretio se u Austriju, ali nakon što je Nacistička Nemačka izvršila pripajanje Austrije, otišao je u Dablin gde se bavio filozofijom fizike. 1960. godine se vratio u Beč gde je godinu dana kasnije umro.

Šredingerova jednačina kretanja elektrona je osnovna jednačina u modernoj kvantnoj fizici. Potpuno odbacuje pokušaje da se kretanje elektrona odvija po određenim putanjama u atomu i nastoji da opiše njihovo kretanje isključivo talasnim svojstvima. U nekom trenutku ta verovatnoća da se elektron nađe u nekoj tački prostora srazmerna je kvadratu apsolutne vrednosti talasne funkcije. Talasna funkcija se menja zavisno od kvantizacije elektrona. Pomoću te jednačine dobija se kvantofizikalni model svakog pojedinog atoma. Ipak, tu jednačinu je izrazito teško rešiti i očekuje se da će svoju punu upotrebnu vrednost dostići daljnjim razvojem računara.

Inače, čovek je do jednačine došao intuitivno...