Priznati neku svoju slabost ali tako da ostaviš utisak jačine, postojanosti i moralnosti iako ti najbolje znaš da se tu zapravo radi o tvom usranom hedonističkom karakteru.
- Aleksandre, vreme je da kao muškarac razgovaraš sa Stefanom.
- Šta je sad koji kurac?! Polomiću ga!
- Za sada, još ništa...Ali, bojim se najgoreg.
- Govori ženo božija, da nije droga?
- Još gore. Juče,krenem na posao po onom kijametu a zaboravim kišobran. Vratim se u stan i zateknem našeg sina kako drka na tetkine slike u računaru...
- Jebem ti ženo majku, al` si me prepala! Ja mislio da je uradio bogznašta! A svastika bi mogla da pazi kome forvarduje svoje večernje aktove! Nisam ni ja od kamena...