
Relativan pojam koji kod različitih slojeva različito kotira. Stvar je da se neki novčani iznos automatski preračunava u za njih najbitniju stvar na svetu pa tako- za pivopije u količinu kupljenog piva(oni malo vispreniji će iznos u nastavku konvertovati u limenke, staklenoj ambalaži ili tzv.krmačama), za pasionirane pušače- količina kupljenih paklica cigareta, za manijakalne programere u kablove i priključke za budženje istog, domaćicama za količinu hrane na stolu, za mnoge muškarce broj ispunjenih tiket-listića na minimumu u kladionici jedino će nevina deca uzrasta do 4 god. maštati o za tu i tu količinu novca kupljenom brdu žvakaćih guma ili krem-bananica, a leti sladoleda(pošto je i to relativna stvar)
- Da idemo da se prijavimo na branje jabuka preko zadruge?
- Ne znam, koliko plaćaju?
- 1000 dinara dnevno.
- Pa šta znam, gajba piva ali u staklenoj ambalaži, gde da vraćam posle flaše?
..............
- Traže ispomoć u fabrici.
- Koliko plaćaju?
- 100 dinara-sat vremena.
- Beži bre, pa ni kutija cigara.
.............
- Što su ti lepe cipele, koliko su koštale?
- 3000 dinara
- Au sestro za te pare napravim 6 ručkova sa sve šniclama!
.............
- Dobio fam od stlica iljadu dinara.
- Joooo pa to sve žvake da kupiš u plodavnici!!!
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.