Web stranica koja umanjuje čar gledanja pornića.
Muškarci znaju zašto!(i žene takođe)
Tri aktivnosti koje nas dovode do apsolutnog kosmičkog optimuma, ekstaze, nirvane, zadovoljavaju naše potrebe i karmu, čine nas ispunjenim iznutra i izvana. Prema svim religijama, kao i teoretskom dijelu joge i tai-chija, ove tri aktivnosti su ono zbog čega život postoji kao takav.
- Dobro se najesti
- Dobro spavati
- Dobro se posrati
Prvi komentar posmatrača kafanske tuče između kamiondžije grmalja i jazavičastog balavca kome su posle tri piva narasla muda.
-Kuku, dete, pa di si kren'o na Miću Krofnicu, nosi točak od Fapa u jednoj ruci, će ti uzne nogu za privezak.
"Smatram da smaraju ovakve definicije, ali verujem da će nekome biti korisna" - autor
E pa ovako. Stara lična karta je istekla, a nova je obavezna jer jebi ga, ne možete više da je koristite prilikom sklapanja ugovora sa npr. bankama u vezi sa kreditima pa ste prinuđeni da vadite novu.
Odlazite u stanicu milicije, negde oko 16h, tamo vas čeka nasmejano lice dežurnog policajca kojeg najiskrenije i od srca bole đoka zbog čega ste tu. Njegovo je da bleji i gleda da li je sve u redu i da li je neko ne daj bože parkirao auto na mesto rezervisano za pandurska kola. Prilazite šalterima, gurate se sa masom zadovoljnih i srećnih sugrađana, dolazite do vrata na kojima čitko piše "nove lične karte". Hm, mora da je to, pomislićete. Upadate unutra onako bez kucanja, velite dobar dan i pomoz bog, može li lična karta ali ... vaši snovi počinju da se ruše usled odgovora: Imate li broj? Kakav bre broj? Pa gospodine ne možete doći bez broja, bla bla, truć truć, mrš u pizdu materinu (ovo naravno ne govori, jbg, ali volela bi da može i to da kaže). Vraćate se natrag savladani i skrhani bolom i tugom jerbo vađenje nove lične karte nije tako jednostavno kao što ste zamišljali, odlazite k dragom licu dežurnog pandura koji vam podrobno objašnjava da se svake noći preko puta stanice organizuje sektaški ritual potpisivanja na sveti spisak koji se ujutru u 8 uručuje gospođici koja vas je pre par minuta izbacila iz ofisa, i obaveštava da potpisivanje počinje u ponoć (!?) i traje sve do 8 kada se i poslednji potpisanik upiše. Prevaziđe li broj tih potpisa 64 (kakva slučajnost) možete samo da ga popušite i pokušate sutra.
Elem nekako se i to uspe, ne prospava se jedna noć, zakačite broj u sredini sa terminom za kasno podne, vratite se sa karticom u stanicu mupa uđete kod prijatne gospođice, metne vam kažiprst na skener napravi dve tri fotke, skenira neke papire i voila, kraj postupka. Kroz sedam dana je samo podignete i eto ga. Vaša sim kartica je kod vas.
Naravno ako ste tražilličnu kartu sa čipom. Znajući naš narod koji ne veruje u te moderne zapadno gejvropske tehničke stvarčice, malo ko se odlučio da uzima ličnu kartu sa čipom jer to zrači, mogu tako da vas špijuniraju preko satelita i tako dalje i tako dalje, u svakom slučaju smaranje je žešće i preporučujem da je ne vadite ako ne morate. Isto važi i za pasoš.
Veliki Brat online, 24h
- Iju, Caco, pa ja tvoja se Andjelka ljubila sa nekim momkom ispod Milojkovg kestena na klupi.
- Pa sta, zeno, ima 20 godina, da nece se igrati lutkama?
***
- U, komsija Pera kupiJo mercedes, pa, eno ga, licka ga sve u 16, jebo ga mercedes, da ga jebo
***
- I onda se on proderao: "Zenska glavo, kako si mogla da slomis motiku"
- Jeste, jeste, a ona, jadna, grca i vice: "Samo od sebe, Panto, pobogu, pa stara motika"
- I ja sam to vid'la, a onda joj je razvalio samarcinu, otresla se na pod k'o lubenica.
- (svi) Ju ju ju ju
- A, ja sam posle kroz prozor njihove kuce, nocas oko 00.16h videla kako se oni ljube, mora da su radili ono.
- Ih, Perso, pa gde ces tuda po noci?
- Ma, morala sam baciti pomije svinjama, pa sam malo izisla na ulicu da vidim sta se desava. Prvo joj lupi samarcinu, pa je onda jebe.
- Ih, Perso, pa ti ljubomorna sto tebe niko... aaaa
- Is, djavole, otkud ti to znas.
- Pa izidjem i ja nekad, i vidim kod tebe mrak od 9 sati, k'o kokos odes rano u krevet.
- Ma, ne pricamo o meni sad.
***
Kontra-mera hipertermiji. Onaj račvasti kraj čekića koji poništava dejstvo tupog dela. "Polako hajvanu, đe si navro?" nalepnica na braniku prerađenog Jugića sa dvostrukim bajpasom i dva čmara, naoko neugledne šklopocije koju si nameravao da prestigneš. Nameravao.
"Jebaću je kad tad."
"Mhm."
"E baš hoću, da znaš!"
"Ma znam. Ih, itekako."
"Ona će meni, dva zeca-tri zeca..."
"Đe će joj duša, znam, znam."
"..."
"Da."
"A dobro, možda sam se ja i previše zagrijao za nju."
"Pa, možda, ko će ga znati."
"..."
"M?"
"Oladi me kurva."
"Dipfriz brale.
Učiniti pogrešnu stvar gledano sa moralnog aspekta. Nešto što sagovornika ili vas baca u težak dakbe.
-Au matori, samo sam ti rekao da su ti sestru jebali svi osim tebe, šta si se smorio toliko, osećam se kao da sam ubio pandu sad.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
-Kako sam mogao da ubijem onolikog skakavca, pa šta ako je krenuo na mene. Kao pandu da sam ubio.
Lik koji troluje na krajiškom prelu. Ima običaj da u sred pesme izbaci neke svoje rime i pokvari narodu veselje. Takođe poznat je po tome što ga Krajišnici stalno isprebijaju, pa se kući vuče kao olinjala seoska mačketina koja popije koju oklagiju pride, jer ima ljubomornu ženu sa veoma lakom rukom.
Žare i Goci okupili društvo ispred pilane, tu su i zvučnici sa Alpina pojačalom, toči se rakija i mezi se. Kreće i pesma :
-Malo Slađa malo Zorka...
(ubacuje se troldžija)
-Malo sise i pičoka, pojebe se više koja
eto đe je snaga moja!
Gosti se krste i levom i desnom, prelazi se na sledeću pesmu.
-Milice kćeri tatino zlato...
(troldžija mu dao po spemu)
-Tebe bi čiko za sisu vato!
U tom trenutku gasi se pojačalo, a pale se pijani Krajišnici sa arsenalom koji su preneli preko granice još devedest pete. Epilog priče je par stotina hitaca, šumski požar i krivična prijava protiv NN počinioca.
Svaka polupismena osoba koja je u životu savladala korišćenje opcije copy/paste.
Ne pije se ništa. Nema se para pa se i ne ide u kafanu. Niko iz društva. Nema se ni za ispred dragstora. Kućne zalihe potrošene. Presušilo na svaku stranu. Nema se đe ni pozajmiti. Ništa. Iks. Nada. C.
Ali ne iz ugla ovih što nemaju. Izraz je podrugljiv, podjebantski, gađa đe je čeljade najtanje u tom trenutku, a to je novčanik. I obično pogađa cilj.
- Šta je bilo, mangupi, pije se vazduh, a?
- Puši kurac.
Povuci me za kurac, bre! I ne laprdaj više.
Devojka: Jao, ljubavi, bla bla bla, truv truć...
Dečko: E dušo, aj uspori malo i podigni mi ručnu, nisi odavno.
Onaj koji napise naslov definicije a ostalo je copy\paste sa Wikipedije.
E, tu je kraj svim seksualnim fantazijama i frustracijama, ali stavrno i defintivno. 3D BioJet printer nije SF! Već uveliko štrika razna tkiva, doduše za sada ona jednostavnija ali se očekuje da će uskoro “štampati” i kompletna živa bića po želji.
A šta će smrtnici štampati?
Svašta, od porno glumica do prelepih Frankenštajnica za svačiji ukus. Na primer, glava TV voditeljke, sise drugarice iz prve klupe, pupak drugarice iz trece klupe, dupe komšinice od preko puta, noge dvonoge barbike i naravno brazilisko-karnevalska boja kože i odeća. Posle seksa, i obaveznog recikliranja bioinkmase da matorci ne primete, usledilo bi iživljavanje nad nedužnom florom i faunom i kreiranje nadrealnih bića kakva ni šizofreni bog na LSD-u ne bi napravio.
tin A: pu ‘bem mu mater, sinoć sam skinuo 3D model Jene Jemson, odštampao ga na 3D bioprinteru od glave do pupka i nestade mi Bioinka
tin B: pa nije katastrofa, mogla je bar da ti ispuši
tin A: ma jes, 3D model je bio kako Jena već puši nekom crncu, a njega je odštampao od pupka nadole
tin B: aaaa, 3D model bio za trojku, kapiram
Kad ga staviš đe ne treba.
(Posle svadbe)
-Dragi, jesi upoznao moju sestru, Natašu?
-Koju? Onu, sa malo kraćom kosom, plavom..?
-Da.. Što?
-Jebiga, opet sam zalut'o kurcem.
Na pitanje: „Ko je bio Mocart?“ duhoviti posetioci internet sajta Vukajlija, rečnik slenga, odgovaraju: „Svestrana ličnost. Čovek koji je komponovao muziku za Nokiu. Inače, bio je poslastičar i izmislio je Mozzart kugle. A voleo je i da se kladi...“
Danas · 06. Novembar 2008.