Epitaf na spomeniku gojaznosti. Nalepnica za ljude koji nisu više debeli, svinje, nislki konjevi ili slonovi.
Osoba 1: Bgaaateeeee... vidi ono čudo! Osoba 2: Bgate, nije to čudo, to je sferno simetrično! Zamisli da je pipneš i krene da se kotrlja niz ulicu. Osoba 1: Aj batali... Vidiš da je midžit, ima da se pretvori u lopticu skočicu kad naleti na ivičnjak.
Kanalisanje (u narodu poznato i kao šaltanje) je postupak besomučnog prebacivanja kanala na TVu zbog nedostatka zanimljivih sadržaja na istom. U programiranju je poznato i kao “beskonačna petlja” (infinite loop), iz koje retko postoji izlaz.
FOX: Survivor – plemena Ga Dam i Madobro su se ukrstila tj. izmešala. Tek sada počinje prava borba. {SKIP CHANNEL}
AVALA: Vesti – uhapšen maloletnik koji je četiri vikenda za redom “dobio” veće količine novca na kladionici pod sumnjom da je član terorističke organizacije Al Ga Ide. {SKIP CHANNEL}
B92 INFO: Finansije – euro raste, a baba se češka. {SKIP CHANNEL}
B92: Veliki Brat – Dan 10132. 14:23
U dnevnoj sobi su Smradiša, Danica, Anica, Kabanica, Brojanica, Đoka, Smotana, Ubavo Makedonče, neki od braće blizanaca, Emanuel, Ass-a i Veliki Brat (???). U dvorištu je Karlito. {SKIP CHANNEL}
PINK: reklame. {SKIP CHANNEL}
HRT1: Vijesti – “Srbijanski predsjednik Boris Tadić kažnjen sa 40 tisuća srbijanskih dinara zbog konzumiranja šampanjca na nogometnom stadionu.” Kakve to veze ima sa nama Vojvođanima?! {SKIP CHANNEL}
NOVA TV: Sanja Talk Show (sa Sanjom Gorežal) a.k.a. Smara Talk Show. {SKIPČINA}
RTL: Večera za 5 (Cannibalism Edition) – večeras će kuhati naša Antonija Tonka!
“Bok. Ja sam si već svezala kecelju hihi. Većeras sam odlučila radit porodićnu većeru. Za predjelo ću radit juhicu od pola kile naribanog brata. Glavno jelo će bit ljuta mama na meksićki naćin i za dezert – tata, sestra i punica sa miješanim voćem u slatkom vrhnju. Još nisam poćela, ali budem.” {SKIP CHANNEL}
U narodu poznat i kao slina. Lepi se krišom ispod stolica, stolova i ugaonih garnitura. Teško je ući u trag ovoj spravi, ali tehnološki je primitivna jer nije dokazano da je iko posle uhvatio signal. Lepi se u sopstvenom prebivalištu čak mnogo češće nego u tuđem. Ako je od tvrđeg materijala, neće da se lepi pa se uvalja i katapultira.
Stil (lat. stilus — naprava za pisanje) je način izražavanja, kojeg karakterišu sve osobine po kojima se razlikuje od ostalih - najjednostavnije, ono po čemu te prepoznaju.
Čika Jova Zmaj:
Taši, taši, tanana, Evo jedna grana, A na grani jabuka Kao molovana.
Željko Samardžić:
Taši, taši, tanana, devojčice malena, ja matora drtina, a seks nam je sudbina.
Goran Bregović:
Taši, taši, tanana, Taš, taš, taš, taš, hop cup, hop cup, taš, Jab, jab, jabuka, jabuka je duboka cup, cup, cupika, paprika i bunika.
Bajaga:
Taši, taši, tanana, na nanana nana nana nananananana na nana nana na nananananana na (ruke gore) na nanana na
Crnogorski/hrvatski kantautori:
Taši, taši, tanana, Srce si mi slomila, kad si me poljubila u noći punog mjeseca... srce divljeg jelena, jabuka si rumena...
Ruinirati telo i delo degradacijom sopstvenih postupaka. Pasti kurcu za uši. Srozati se gore i jadnije nego hulahopka na mađarskoj babi koja je bila zvezda bala povodom godišnjice Vermahta u Budimpešti 1942.godine. Zajebati i Britni Spirs. Preko trnja do zvezda i od zvezda do barice povraćke u kojoj nema ništa sem žučne vodice na opštu radost svih prisutnih. Postati predmet zajebavanja do krajnje instance ljudske malicioznosti. Odbrojavati poslednje dane slavne prošlosti neslavne sadašnjosti i izvesne budućnosti. Helou Hjuston - imamo problem...
-Brate kad misliš izaći iz tog kreveta i ući pod tuš? Žohar ti viri iz nozdrve. Vitnišeš se tu k'o zadnji gurbet. Nije jedina, znao si da je bila kurva. Ustaj!
Ako imate između 5 i 15 godina, to je pitanje koje je vaš komšija u stanju da vas pita zilion puta dnevno, tj. kad god vas sretne. Ovo pitanje obavezno prati veliki smešak na njegovom licu, u fazonu "Koji sam šmeker, kako izvaljujem do jaja fore" , vama ostaje jedino da nabacite neki kretensko veštački kez i pokušate da na svaki način okončate ovaj susret.. E sad, ovo pitanje dobija potpuno nov kontekst, u slučaju da imate npr. 11 god. i romske ste nacionalnosti. Velika je verovatnoća da pored žene imate nekoliko komata dece (raznih oblika i veličina..).
Elvis: Djes Sandokane, kako žena kako deca? Sandokan(11 god.): Evo ide nekako, Đelana je kući pere mi čarapu, a deca, evo sutra Đastin i Bijonsa poljaze u školi, a Džeminen, Barak, Anastazija i Hilari skupljaju kartone na Dušanovcu..
Moderna verzija hiljadu i jedne noći. Poslodavac davi, a vi budete udavljeni do iznemoglosti.
- Ime? - Đoko. - Prezime? - Kurcagić. - Obrazovanje? - Imam. - Koji stepen? - Fakultet. - Koji fakultet? - Elektrotehnički. - Šta očekujete od posla? - Platu. - Zašto baš kod nas? - Bil Gejts me još nije kontaktirao. A pare za sopstvenu firmu nemam. - Iskustvo? - 15 do sada. - Molim? - Tuđe žene ne diram, odma' da se razumemo. - Mislim na radno iskustvo. - Raznosač pica u piceriji "China" u Jajcu, višegodišnji mlekar u Vlasotincu i šerif u Kanzasu. - Jeste li ikad radili u struci? - Kako da nisam. Menjao sam sijalice po kući, popravljao kompjutere. - Znači razumete se u računare. - Da pretežno u one računare starijih generacija. Proces popravke je kao kod EI Niš televizora. - Kako to? - Fizičkim kontaktom. Poželjno je da bude jak i brz, kao Brus Li što je svojevremeno znao. - Je l' me vi to zafrkavate? - Ne nego vas zajebavam. - Hoćete li biti ozbiljni? - Sve zavisi. - Od čega? - Pitanja. - Pa šta fali ovim do sada? - Kreativnosti. - Dobro. Jeste li vernik? - Ne. Ali mi je debeli Buda mnogo gotivan. - Imate ženu i decu? - Decu imam. Jedno dvadeset komada. Na svakom kontinentu po tri. - A žene? - Dođu i prođu. Drugovi ostaju. - Gde sebe vidite za 5 godina. - Sad je jul? - Da. - Na Havajima. Turistički. - Mislim poslovno. - Znam. - Pa... - U najmanju ruku, kao direktora Majkrosofta. - Ambiciozno, nema šta. - Pa kako drugačije da skupim pare za Havaje? - Živite sami? - Imam cimera. - Vaš odnos? - Pregovaramo na dve nedelje, kad ponestane čistih gaća i čarapa. Mora neko da odnese sve to na pranje. - Često vam je gužva u stanu? - Ne. Samo radnim danima. - Znači, nemate neke uslove za rad kod kuće? - Odakle vam to? - Stalno vam je gužva, pa sam mislio. - Loše ste mislili. - Imate li hobi? - Gledanje u plafon. - Jeste li timski igrač? - Sve zavisi s kim. - Vaš idealan partner. - Crnka, metar sedamdeset, grudi jaka trojka. - Mislim na saradnike. - Ko im jebe mater. - Imate li poroke? - Ne. - Znači ne pijete? Ne pušite. Ne drogirate se. - Pijem. - Redovno? - Kad mi se pije. - Vodite li računa o ishrani? - Naravno. - Pa kako se hranite? Zdravo? - Živo. - Hvala vam što ste došli. Zvaćemo vas. - Oćete kurac. - Molim? - Nećete zvati. - Zašto tako mislite? - Nema teorije da dobijem ovaj posao. - Što to mislite? - Zajebavam vas sve vreme. - Dobili ste posao. - Fala. - Vidimo se sutra u 8. - Valjda nećemo. - Što? - Jeste se pogledali u ogledalo? Doviđenja.
Pajdo. Kad narkomančinama zafali keša, često startuju ljude po ulici pričama da im fali stotinak dinara da kupe kartu za prevoz i vrate se kući u Banjaluku. Nemam pojma, valjda misle da se svima po Beogradu srce slama kad čuju za Republiku Srpsku.
-Izvini, bato, imaš sto dinara? Treba mi za kartu do Banjaluke. -A što ti nosiš perjanu jaknu usred leta?
Zajebana radnja. Opasna. Naročito ako se skidate na suvo. Može da vam sjebe mozak gore od droge, kocke, alkohola. Gore od bilo kog poroka. Ma gore nego što bi vam devojka sjebala mozak. Bez da vam pokloni sifilis.
Neko vreme ste uživali u poroku. Onako, baš skroz dojajno uživali. Onda ste počeli da se patite. Ispočetka malo, pa sve više i više. Na kraju patite k'o Isus. Šta k'o Isus? K'o Dobrivoje Topalović! I rešite da se skinete. Na suvo.
Prvih dva, tri dana nije vam ništa. Imate nekog malog crva u mozgu koga i ne primećujete. Nešto vam fali, ali bole vas, opušteno. Kad ono kurac međutim jok. Četvrtog dana crvić pozvao društvo. Sedeljka. Već hoćete da sroljate, da svratite u kladionicu, u kafanu, da pozovete devojku... Sedmog dana se crvi napili, razmnožili i trče po vašoj sivoj masi. K'o na koncert za Novu Godinu na gradskom trgu. Šapućete nešto samom sebi, a ljudi vas čudno gledaju. Dođe vam da se i vi napijete, da se napijete k'o dupe. Petnaestog dana svi crvi voze NFS. Piče po vašoj sjebanoj surutki a ima ih za Egzit, Guču i Poselo u pola 8, svih boja, ukusa..nadrogiranih, pijanih, ludih, šabanskih, čobanskih... Često menjate raspoloženje, svaki sekund, smejete se, plačete, pevate, kukate, urlate... Dvadesetog dana mozga više nemate. Imate gomilu crva u daunu. Depresija. Ležite kao ranjen ker i cvilite...samo dim da povučem, samo jedan spin na ruletu, samo da je vidim...Raspadate se kao govno na kiši. Patnja zbog koje ste rešili da se skinete sad izgleda kao dečija igra. Nakon mesec, mesec i po, mislite da ste se skinuli. Mislite. Nastavite život ne sluteći da zlo čeka iza ugla da vas ponovo dohvati.
Ako poželite da se vratite poroku, da napravite recidiv, recite sebi skidanje. Ili napišite nešto. Nešto dugačko, što duže.
Pesma iz Prvog svetskog rata nastala u čast srpskih vojnika koji su se povlačili preko Albanije. Kompozitor je izgleda ili imao izrazen osećaj za sarkazam ili je stvarno verovao da je njima, gladnim, promrzlim i žednima baš bilo do neprijateljskog austrougarskog valcera.
Ja nemam ništa protiv valcera, bio je veoma popularan u to vreme. Samo mi je čudna ideja da se jedna vojska povlači uz muziku vojske koja je progoni. Osim ako su ih Austrougari jurili igrajući moravac. To bi bilo fer, ali i pogubno po srpsku vojsku jer moravac može da se igra pravolinijski u jasno određenom smeru i njime i možeš nekoga da stigneš a valcer ide levo-napred-desno-nazad pa bi se vrteli u krug, tačnije u kvadrat.