Prijava
  1.    

    Istorija vanevropskih država

    Napomena: izuzev SAD i Turske. (donekle Egipta)

    Ova definicija posmatra ovaj fenomen sa srpske (nekolonijalne sile) tačke gledišta.

    Istorija vanevropskih država je apsolutno ni od kakvog značaja za Srbe i ostale evropske narode koji se nisu jebavali po Afrikama, Amerikama i Azijama da šire bratstvo i jedinstvo. Pa zapitajte se da li znate nešto o istoriji Japana, Liberije ili Urugvaja.
    Mi apsolutno ne učimo ni osnovne stvari iz istorija pojedinih zemalja (ne mora država, ali regiona na primer) što je pogrešno. Nismo svesni o postojanju japanskih era, velikih afričkih kraljevstava i njihovih univerziteta, a naročito koja je šema sa raznoimenim državama Južne Amerike koje sve osim jedne govore španski. Nama sve to isto.
    A naravno, mora da postoje neke zanimljive stvari koje bi se mogle naučiti iz njihovog istorijskog razvoja.
    To je s druge strane stvorilo fenomen da mi (i ostali Evropljani) imamo najvažniju svetsku istoriju.
    Pa nije ni čudo što se svuda na svetu karte sveta prikazuju tako što se domicilna država stavlja na sredinu. (tako isto jedan Peruanac ništa ne zna o Srbiji).

    Mada, Srbi imaju burnu istoriju, ali je lepo i korisno znati i tuđe.

    Urugvaj je nekad zvan "Švajcarskom Južne Amerike", pa nisu oni slučajno osvojili dve svetske titule u fudbalu i hranili celu Evropu pšenicom u Drugom svetskom ratu. Pored toga Urugvaj je prvo ratovao protiv Argentine, onda pao pod Brazil, a kasnije sve tri države su ratovale protiv Paragvaja. Paragvaj je s druge strane izgubio pola zemlje i dve trećine muškog stanovništva u ratovima s Bolivijom, koja je vodila čuveni Pacifički rat zajedno sa Peruom, a protiv Čilea. A taj isti Peru je ratovao pola veka sa Ekvadorom, koji se otcepio od Kolumbije, kao i Venecuela.

    Doduše mi znamo da su tamo bile vojne hunte, čuli smo za Folklandski rat i možda Pinočea.