Crne, svakodnevne misli čoveka kome su lekari saopštili da ima tromb, koji opušteno šeta kroz organizam i lagano bira šta će da začepi.
Zato što mi se može, zato što to hoću i na kraju, zato što si me pitao.
Inače, može da posluži kao odgovor na malo smislena, malo manje smislena, a ponajviše za besmislena pitanja.
- Zašto nosiš ekspres lonac na glavi?
- Zato što mi je ćeif.
- E bate, jel znaš šta je to, malo, crno i stoji na grani?
- Ne znam, al to je zato što mu je ćeif.
Zašto je Kim Džong Un naredio da mu ministra odbrane spale bacačem plamena?
- Zato što mu je ćeif!
Poklapača na priču koja nema apsolutno nikakve veze sa sa njom, a na koju te mrzi da odgovoriš i želiš da prestane, bez obzira kakav seljacizam izjavio.
Koristi se da se sagovornik toliko ukopa i ubije u pojam da izgubi želju da te davi sa čime god da te je davio.
Ovo je tek jedan od primera. Koriste se i ostale za priču besmislene, ali i ubitačne poklapače, npr "Šora mi se", "Kopam nos", "Nervira me ovaj osip na dupetu", "Mom keru vonja iz usta" i slično.
A: "Jaoooo, da ti pričam šta je bilo danas u Ušćuuu! Znači ulazimo mi tamo, kad, ono, naletimo na Peru i Žiku, znaš one, što voze ona iskidana kola, razumeeeeeeeeeššš! Kako me je gledao Pera jebote, fazon tako je želeo da me rastrgne u tom trenutku, a ja sam nosila ultra kratku suknjicu, znaš, onu što mi je kupila baba-tetka sa tatine strane u Italiji, fazon u onom najfensi šoping centru, a majica je bila toootalno u fazonu, kapiraššš.."
B: "Nekad voli da se dodirujem tamo dole"
A: <blago teleći pogled>
B: <"Ah, slatka tišina. Vredelo je.">
Poslat mi je prvi red sa sahrane u pičku materinu? Vraćaj krpice! Rečeno da moja baba pravi ok gibu? (ok? SAMO OK?) Evo ti tvoje krpice!
Mi smo završili za sva vremena. Moj ego je toliko povređen time što je izrečeno/urađeno da ću od danas uživati da ti vidim lice jedino ako to bude u crnoj hronici ili na banderi.
Na isto mu dođe i kada se pljuje po omiljenom političaru ovog drugog, seksualno opšti sa bivšim partnerom druga ili drugarice, supružnik uporno ne primećuje nove frizure, uzajmi se majica pa onda isfleka (kada Vanish ne spasi stvar), kupuje vibrator pored dečka živog i zdravog, ne tolerišu se svekriva ili tašta… u svakom slučaju, granica je pređena pa stoga neka svako skupi svoje prnje i krene odabranim putem.
-Tvoja šljiva? Šljiva leži na tvojoj zemlji?! TVOJOJ?!
-Komšijo, nećemo da se raspravljamo sad. Toliko godina živimo u miru i slozi, sve delimo bratski… nije toliko bitno… možda je senka, od dvanaest dok se ne smrkne, većinom na tvojoj zemlji… ali jeste šljiva moja…
-More vraćam ti krpice, vrati si mi lutkice, ovo će na sudu da se reši, dušmaninu!
Glavni dokaz ženske ljubavi. Naravno, svaki ženski časopis će reći da sam pogrešio, al' jok. Oni imaju običaj da pišu o raznim sranjima, tipa, iznenadite ga večerom, kupite sebi nešto lepo, a on ako vas voli, to će biti i iznenađenje za njega. Karina, bratac moj. Nešto se ne sećam da sam bio iznenađen kad je sebi kupila one minđuše što svetle u mraku...
Al' zato kad mi je donela kanticu od pavlake punu crvenih glista... eee, bato moj. To je bio šok... Ništa više nije morala da mi kaže... jebote, kad se samo setim koliko sam je dugo molio da nauči da montira glistu na udicu, jeb'o je ćaćin ćaća, a sad napuni kantu. Eee, to je dokaz.
-Kume, 'ajd večeras na Ostružnicu... kažu krenuo som da se javlja.
-'Ajd da završim smenu, radim neka ispitivanja, pa ću se malo zadržati. Do devet sam tu, pa pičimo odma'.
-Ja sam ženi rekao da nas nema dva-tri dana, bole nas kurac baš, hehehehe.
-Taj rad! Moja je kod keve, tako da ja nemam kome da se javljam...
-Samo imamo frku, zatvorio Deki, pa nemamo 'de mamce da kupimo... jedino da ja skočim do Pančevca...
-Ma, jok! Misli moje ženče na mene. Za vikend joj bilo dosadno, pa išla skupljala mi gliste. Imamo punu kanticu, rođeni.
-Eee, to u ram da staviš, a ne ova moja, jeb'o me dan kad je dovedoh...
Stanje koje je neiscrpni izvor inspiracije. Opisano je na milion nacina i nikada se niko nije usudio da ove opise kritikuje, jer svi razumeju ozbiljnost situacije. Propraceno je mnogobrojnim Jao jeeestee...lol i svesrdnim saosecanjem. To vise nije puka fizioloska potreba, mi smo je digli na visi metafizicki nivo, jer to je ta nit koja nas povezuje sa gomilom srodnih dusa, i ko zna kome se bas u istom trenutku isto tako mnogo kaki; u autobusu, u skoli, na njivi, ili na nekoj ravnici koja nije obdarena bar lepim zbunom koji place za djubrivom.
Moram sad da idem, mnogo mi se kaki!
Znam iz iskustva, al se stidim da kažem. Ili mi je pametnije da ćutim i da se pravim lud, da ne bude skuplja Dara nego Vera. Neretko korišćena i u vađenju pred ribom, ako se slučajno izlanem kad ne treba...
Mira: I tako dušice, sretnem ja onu Sonju, fuficu, pričala sam ti, što smo se pokačili ima godinu dana, kad me je ogovarala po gradu...
Ja: Koja Sonja?! Maretova sestra, što ima beleg na du... što ste se kažeš podžapale prošle godine?!
Mira: Šta? Kako ti znaš za beleg? Pa ti si imao nešto sa njom?
Ja: Nisam, šta ti je, pričali mi ljudi...šta se odma' nerviraš...ne bih ja tebe prevario, kakvom Sonjom, ni sa jednom...
Mira: Verujem ja tebi, ne bi ti mene prevario...
Ja: Dva puta.
Dozvoljeno je za sve osim za tenisere sa engleskog govornog područja.
Tipsarević: Šta sere ovaj sudija koje pičke materine. Jebem li ti krv i igru, i ovaj mrtvi turnir. Ima da mu nabijem ženi dršku od reketa, da je raščerečim ko Milicu..
:zviiiiz: zviiiiiiiiz: zviiiiiiiizz: Et' ode mi reket zbog ove sisurine u stolici.
Sudija: Shhhhhhh!!!
---------------------------------
Endi Marej: Fuck !!
Sudija: Opomena.
Пошто неке институције попут пошти и банака у својим чекаоницама имају правило да људи с малом децом и бебама могу да дођу до шалтера преко реда (што је, у основи, добра идеја), наравно, као што то обично бива, нашли су се и људи који ће то злоупотребити, па се код поште може чути и реченица из наслова дефиниције.
Ситуација из поште од пре пола сата...
Улази жена с бебом на рамену у пошту, заобилази змију од 50 пензионера и осталих, долази до шалтера, уплаћује паре и одлази.
После пар минута улази човек са оним истим дететом на рамену (само му је скинуо капу), заобилази ред, подиже паре и одлази. У то време и ја завршавам са својом трансакцијом на суседном шалтеру, па у исто време излазимо из поште. Прилази лик оној жени и каже:
- Е, снајка, много ти хвала, навратићу мало ових дана до вас.
rečenica koju mi zadnjih 10 godina svakog leta izgovori baba,a ja od sistematskog u trećem srednje ni CM.
Леп начин да покажате некој особи колико дуго обраћате пажњу на њу и колико вам се она у ствари свиђа.
-Па не знам. Лепо је све то што си ти рекао, али, некако, не знам како бих ја то теби објаснила. Нисам тренутно за неко везивање, скоро сам завршила једну дужу везу и не бих сад одмах да се упуштам у нешто ново. Надам се да ме разумеш?
-СВИЂАШ МИ СЕ ЈОШ ОД ДОК ЈЕ ХЛЕБ БИО 15 ДИНАРА!
-Оплоди ме пастуве!
Saljiva replika na ucestale deprimirajuce izjave:
-Sve mi se smucilo.
-Ne mogu vise da izdrzim.
-Jebem ti ovakav zivot.
Posle ovog crnjaka, nasmeje se cak i najmracniji pesimista.
Legendarna izjava kralja Nikole pri obilasku Bijelog Polja, koji su ga ugostili i počastili ni manje ni više nego džigericama. I tada je, ovo izjavivši udario pečat svim tadašnjim i budućim Bjelopoljcima do dana današnjeg a sigurno i mnogim budučim generacijama...
Kćera: Oče, ja se udajem.
Otac: Ajde? Protiv koga mrčio se?
Kćer: Sa jednim Milanom, visok, jakotan, pametan...
Otac: Čegovića je?
Kćer: Miljanić, majka mu je prava gospođa.
Otac: Zabolje me! Oklen je junak?
Kćer: A i otac mu je pravi gospodin, pošten i ...
Otac: Čuješ ti mene!? Oklen je nesećo ta nesreća!?
Kćer: ... iz, ouvaj..Bijelog Polja...
Otac: Džigerice i vi ste mi meso, Bjelopoljci i vi ste mi ljudi
Izraz koji, osim što vređa, ponižava uvređenog. Krajnji stepen ponižavanja sagovornika nedostojnog da sa tobom deli opštinu u kojoj živiš. Daje mu do znanja da nije ni za kurac. Ako se uputi ženi onda je fatalit.
-Dečko, zašto si stao u red? Ja sam tu bila pre pola sata, otišla sam samo do kopirnice i moram biti ispred tebe!
-Gospođo, nije mi do rasprave a i žurim nešto...
-Sram te bilo, nemaš vaspitanje. Vi niste mladež, vi ste ološ.
-Blajhana, popuši mi pola kurca!
-Juu! A što pola?
-Ne dam ti ceo.
Dodatak na recenicu u kojoj se dobro iseres, sebe podignes u nebesa, i na kraju te sagovornik provali, i pocasti jednim "Seres!".Tvoj odgovor, kada vec znas da si provaljen, je "Pa ti ne moras da mi verujes,ja znam da je to tako!"
Prle: Izadjem ti ja sinoc u grad, malo ovo ono...Napijem se ko stoka, i sedim tako u uglu kafica, kad ono meni prilazi neka sa cetiri sise! Ali ja je odjebem onako pija....
Tihi: Seres bre Prle, tebi niko ne prilazi ni kad si trezan a ka....
Prle:Pa ti ne moras da mi verujes,ja znam da je tako!
Za sve košulje čije kragne mogu da se koriste za čišćenje uši i drugih otvora kažemo da imaju kragnu tipa "Dodirni mi kolena".
Diplomatski odgovor na pitanje druge osobe za naše mišljene o nekoj trećoj osobi o kojoj imamo, u najmanju ruku, jako nisko mišljenje. Kako to mišljenje nismo baš voljni glasno izreći, izjavom iz naslova se sakrijemo jer navodno nema previše vremena. Trebalo bi mi previše riječi i nijedna ne bi bila lijepa.
- Šta misliš o ovom Ratkoviću, novom šefu odjeljenja? Ti ga znaš od ranije.
- Uh, previše riječi bi mi trebalo da Ratkovića opišem.
- Pa de ukratko!
- Dobro. On ti je uvelo mudo pustinjske lisice koje je prethodno pojela i potom izasrala hijena. Rođena mati ga nije htjela zadržati jer je izgledao kao goblin na rođenju, ali joj je njena majka zaprijetila da će je svojim mlijekom prokleti ako ga baci u kontejner, htjela žena unuče kakvo takvo. Prvih sedam godina su ga roditelji jedva razlikovali od buldoga njihovog, sve dok nije progovorio. Ratković progovorio mislim, ne buldog.
Komšija i "oni drugi". Najbitniji auditorijum za ocenjivanje života. Najbolji izlagači na temu "Šta će selo reći?". Moramo biti bolji od njih. U svemu.
Ako su oni glupi, mi ćemo biti još gluplji. Ako su debeli, nas će kranom iznositi napolje. Ako njihova kuća doseže do troposfere, naš lav sa krilima labuda mora stići do stratosfere.
Dokaž da ljudska ljubomora i glupost zaista jesu neograničeni. A pojedinci, kao da se nadmeću za čelo te povorke.
- Fon Milorade, Don Hadži Mustafa Marko sagradio most u livadu!
- Kakav most, gospo Đeljana?
- Most! Viseći! Preko ograde! Celo selo se vidi odande!
- Taj licimur... Oni to da imaju, a mi da nemamo?! E neće da može!
- Tako je Fon Milorade!
- Zovi majstore. Naš most će bude preko celu njivu! A imaće i stazu za biciklove! Na dva sprata!
- Crni presvetli Fon Milorade, nisam ti rekla da njiov sin trans...tranzistor...transf...ves... Oblači se ko seoska mlada!
- Šta?! Njihov sin da bude furundžija, a naš ne? Oni da imaju homosapiensa, a mi ne?! Sine!
- Reci ćale.
- Navuci ovu cvetnu aljinu i kod komšije po šećer!
- Koji kurac bre matori?!
- Piči bre po šećer! Ščuo? A ode Fon tajo da naoštri sekirče...
Ova izjava je parafraza stare narodne: Pare mi ne predstavljaju ništa u životu, pa ako je prva tačna, tačna je i druga.
Izraz koji treba da potvrdi istinitost izrečenog (u smislu: neka mi zli dusi Ontarija i vrani gavrani polja Mišarskoga odnesu oba oka u Stambol i večna lovišta - ako te lažem).
Koristi se, najčešće, kada se bezočno laže!
Kada pitate dva čoveka o nečemu, dobićete više od dva mišljenja. Na toj osnovi je stvoren Vukajlija. Rečnik slenga i idioma.
Kompjuterska Biblioteka · 7. Maj 2009.