
Koliko je meni poznato, u pitanju je turska reč koja označava rupu, jamu i tome slično.
Međutim, u srpskom jeziku se reč BUDŽA mnogo češće upotrebljava da označi:
1. vrlo bogatu i uticajnu osobu (sinonimi: budžovan, glavonja...)
2. muški polni organ (mogu se koristiti isti sinonimi kao i za prethodno značenje)
U meni jedino stvara zabludu sledeće:
Ako reč budža znači rupa ili jama, zar ne bi bilo logično da se upotrebljava za označavanje ženskog, a ne muškog, polnog organa.
Onaj predeo između brkova koji je uvek ćosav.
Lik 1: Potukao sam se sa Maretom ćomanom sinoć, nisam hteo da mu dam 20 dinara za kartu do Banja Luke.
Lik 2: I, šta bilo?
Lik 1: Pa krene baja na mene, onako odvaljen, i sačekam ga pesnajom u vugla. Razbio sam mu budze.
Веома важна реч у Срему и има вишеструко значење:
1. дрвена глатка мотка на једном крају има задебљање – буџу, слично топузу и користи се у сукобима између свих полова и узраста. Чобани, свињари, говедари, пудари носе за собом своје личне буџе, а у баштици, вајату, гонку или штали увек стоји за не дај боже „кућна“ буџа за незване госте.
2. човек на високој државној функцији назива се „буџован“ или „буџа“, и уколико зглајзује ондак га зову „буџица“.
3. када је неко дужан новаца, а како ствари од стоје, од повраћаја нема ништа, онда се каже: “Добићеш буџу Маријанову!“ Нико не зна зашто баш Маријанову.
4. буџити, буџерисати – поправљати нешто, преоправљати да користи сврси али није баш сигурно, буџатор – назови као мајстор,
5. Буџа – „оно“ безобразно што „Маријан има“ као и сав мушки свет
okruglasti zaobljeno-zadebljali opasniji kraj buzdovana sa mastovitim aplikacijama, nacinjenim tako da raznoliko potresu neprijateljsku zivu silu. Kreativnost budze uliva strahopostovanje protivnika. Kasnije kao i svi falusni predmeti se koristi kao metafora za muski polni organ ali sad sa potpuno drugacijom ulogom - da navede na zadovoljstvo a ne bol. Kasnije mesovitost ova dva pojma dovodi do opisne imenice koja ukazuje na licnost koja ima oba navedena svojstva. Odatle podrazumeva vlasnika direktora DB sluzbenika etc...
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.