Religija: Društveni parazit ili samo stereotip?

  1. Ako te niko ne vidi, a ti ukradeš, tu ima nečeg nemoralnog, jer ti si prekršio moralni kodeks iako te niko nije video, ali ipak tu suštinski nema ničeg lošeg u tvom postupku. Prosto ki pasuljče.

    Значи, ако ме нико не види, нема потребе да ме гризе савест? И како мислиш "има нечег неморалног" иако ме нико није видео. То се не слаже са оним да "крађа сама по себи уопште није лоша". Ил је лоша, ил је ОК.

    Krađa po sebi uopšte nije loša, ali nije ok sa moralnog stanovišta

    Сам себи противречиш. Са ког становишта онда није лоша?

  2. Kako sam shvatio, dobro ≠ moralno, loše ≠ nemoralno? Ako veruješ u to... Neko opet veruje da su te dve stvari iste, a razlike morala u kulturama i vremenima predstavljaju razvoj ljudskog poimanja dobra, koje ide sve bliže ka idealnom poimanju apsolutnog dobra. Nisam od tih, ali mi, unutar samog sebe to stanovište izgleda logično kao i tvoje.

  3. GM, pročitaj nešto od Judžija, ako nisi. Moja preporuka. :D

  4. @ GM

    Evo Valdemar ti je pojasnio

  5. Ма јасно је мени то што Валдемар прича, него то не објашњава ону противречност у твојој изјави

    Krađa po sebi uopšte nije loša, ali nije ok sa moralnog stanovišta

  6. Pa nije loša za tebe lično jer si nabavio to što si ukrao za dž, al' se osećaš ko govno posle jer ti bude krivo, ako nisi govno.

  7. pa naravno da ne objašnjava kad je izvlačiš iz konteksta, pročitaj ceo post, nema nikakvih protivrečnosti, ako ti opet ne bude bilo jasno, pošalji mi poštom blok4 i voštane bojice (preferiram voštane) pa ću probati da ti nacrtam

  8. pa naravno da ne objašnjava kad je izvlačiš iz konteksta, pročitaj ceo post, nema nikakvih protivrečnosti, ako ti opet ne bude bilo jasno, pošalji mi poštom blok4 i voštane bojice (preferiram voštane) pa ću probati da ti nacrtam

    Нисте још прешли на блок 5 и темпере? Трећи разред?
    Ако "морално" није једнако "добро", а "морално" зависи од тога шта племе мисли да је морално, и у стању си да неприметно неког покрадеш, шта те спречава да то урадиш?

    ЕДИТ: Или, да се сликовитије одразим: шта има уопште да ме боли дупе дал је ОК са моралног становишта ако сматрам да dobro ≠ moralno. У том случају радим оно што је добро (корисно) за мене без обзира на моралност/неморалност, докле год нико не зна за то. Ако те је брига за моралност чина, онда ипак испада да донекле изједначаваш морално и добро. На ту противречност сам мислио.

    И да, молим те, нацртај ми и ову непротивречну мудролију. Јебига, приглуп сам.

    Naravno da ne mogu da definišem šta je dobro. Dobro nije apsolutna vrednost, već relativna vrednost.

    Dobro je jedino ono što nama kao pojedincima, pa zatim i kolektivu na neki način koristi.

  9. Brate GM, naspavaj se malo pa opet sve ovo pročitaj. :)

  10. а што мени нико није аргументовано одговорио на моје мудрости с претходних странаа...

  11. @Filantropofob

    Ja volim da se pravim pametan, pa kad naletim na obrazovanog, uplašim se, pa postanem nesiguran, hahaha! Peace, man!

    Koja si ti paranoja, brate. Ja se zezam na sopstveni račun, lepo kažem JA SE PRAVIM PAMETAN, i to znači da se JA pravim pametan, a ne TI. Ne znam šta, oćeš da se udarim čekićem po glavi? Laik jesam, ali i ti imaš neke argumente ubi bože, i neke tvrdnje koje jednostavno ne stoje. Ali pošto zagovaraš etički relativizam, ajd sad malo zagovaraj gnoseološki relativizam i odustani od prava posedovanja monopola na istinu, koji misliš da obrazovanje daje. Budi malo skeptičan prema sebi. Ako nećeš, nemam drugog izbora nego da se predam. Evo, ispočetka: Peace, man!

  12. Brate GM, naspavaj se malo pa opet sve ovo pročitaj. :)

    Нема потребе да поново читам. Колега сликар тврди да не може да дефинише "добро" и да је то релативна ствар, онда га ипак дефинише као нешто што нама и колективу "на неки начин користи" (на страну то да није све што је за нас корисно, корисно и за колектив). Ако је добро оно што је корисно за мене, онда не видим зашто не бих радио неке неморалне ствари, под условом да ме нико не открије. Зашто бих био хуман према другима ако не ВЕРУЈЕМ у неко друго значење тог појма? Шта ја имам од тога? Ако се слаже са оваквим, себичним понашањем, онда ОК. Ако тврди да је добро=корисно, а не слаже се да треба радити те неморалне ствари, иако су корисне, онда млати ко муда по самару. Већ две странице постављам исто питање, ал уместо одговора добијам само штреберско курчење и инфантилне доскочице.

  13. Mislim da je Dostojevski to jezgrovito izrazio: Ako nema Boga, sve je dopušteno. Nije u toj rečenici rekao ima li Boga, na stranu šta je kao pisac pisao i u šta je kao čovek verovao. On je bar puštao sve svoje likove da pričaju i nije im zapušavao u usta, bez obzira šta tvrdili. Za apsolutno važenje morala mora da se ima metafizički osnov, ako ga nema, sve se svodi na relativno dobro i relativno loše, korisno i beskorisno. Humanizam pokušava da uspostavi samostalno moralno jezgro u čoveku nezavisno od ičega van čoveka, ali mi se ne čini da mu ide naročito dobro u tome. E, a danas postmodernisti mrze metafiziku, dekonstruisali su je, i moraš da se paziš, jer ako zasmrdiš na metafiziku, odmah zapucketa lomača (ili već kakav je moderni ekvivalent lomače). Ja ne shvatam baš najbolje te filozofe strukturaliste i postmoderniste (mada volim postmodernu u književnosti), mnogo gnjavaže za čitanje, a malo mi koristi, samo se pitam: da li jedan krajnje eklektički stav, koji objašnjava moral pomoću pragmatizma, relativizma i biologizma, da li je to vrhunac (post)moderne misli? Ako jeste, i nije neka misao. Trebalo bi malo bolje ti filozofi da se potrude. Takve stvari sam pročitao u Praktičnoj ženi pre neki dan. Ops, odao sam glavni izvor moje informisanosti...

  14. Ако "морално" није једнако "добро", а "морално" зависи од тога шта племе мисли да је морално, и у стању си да неприметно неког покрадеш, шта те спречава да то урадиш?

    Нисам прочитао два претходна поста јер сам мало сморен. Ако је неко објаснио у та 2 извињавам се. Ево ти објашњења.

    Морално и добро су уско повезани. Али нису исто. Постоји различити морали и различита добра. Ево примера.
    Јапан - зајебо си ствар и извршићеш самоубиство јер је то морално тамо урадити. Али то није добро јер се губи једна јединка која је део друштва. Шта има добро изгубити једног човека ту. Исто тако ако посматрамо из очију Јапанаца, то је добро тамо урадити јер је морално, али у нашим очима то нит је морално нити добро.
    Ајмо даље.
    У неким племенима је обичај да мајке имају сношај са синовима, а очеви са ћеркама како би их припремили за своје партнере да се не би брукали. То је тамо морално и добро и лоше. Добро је што је морално, али је лоше због могуће трудноће и сјебавања ствари. Док, је код нас то неморално и лоше.

    Ај сад на крађу.
    Није морално а да ла и је нужно лоше је питање. Ево зашто, ја ћу од тебе да украдем пиштољ да ти не би отишао да убијеш куче јер ти је сјебало фотељу. Баналан пример, али ето.

  15. Vidim da ovde postoji terminološka zabuna oko toga šta znači reč dobro. E, tu bar mogu da šijem Filantropofoba, jer sam stručno obrazovan za to. Evo definicije iz rečnika SANU.

    до̀бро1 с ⌈ген. мн. доба́ра̄⌉ •1. а. појаве у свету које су повољне за човека, које доприносе његовој срећи, напретку, добре стране живота, света; оно што је у складу с позитивним моралним нормама. — Преко мјере никаква добра није ⌈НПосл Вук⌉. Дјевојци се кроји добро или зло ⌈Шен. А. 18, 13⌉. •б. стање ⌈доба, средина, ситуација⌉ у којему преовлађују повољне околности, срећан живот, срећа. — Ни се у добру понеси, ни у злу поништи ⌈НПосл Вук⌉. Лако је у добру добар бити ⌈Весел. 17, 63⌉. ITd...

    Kao što se vidi, za prvo značenje je stavljeno "ono što je ugodno, prija, usrećuje", a kao drugo "ono što je u skladu sa pozitivnim moralnim normama". Ipak, ta dva značenja nisu sasvim razdvojena, pošto su oba stavljena pod značenje 1. a., i samo razdvojena tačkom i zapetom. Dalje ide pod b, pa ih ima posle još dvadesetak. Ja sam leksikolog, i čini mi se da je to ispravna definicija, pozivajući se na naučni autoritet najviših umova srpske lingvistike koji su taj rečnik radili.

  16. Мислим да мало грешиш. Добро не можеш гледати лингвистички. То јесте реч и има своје значење, али је више духовног карактера и зависи од средине и културе, а највише од ситуације и менталног склопа личности. Добро је садисти да мучи, али то није "друштвено" прихваћено добро, јер је друштвено прихваћено добро морал. Зато сматрам да лингвистика овде нема шта да тражи.

  17. Ja samo hoću da kažem da u svakoj kulturi pojam dobrog kao primarno značenje ima kombinaciju ugodnosti i usklađenosti sa zakonom zajednice. Lingvistika ne traži, ona opisuje stanje na terenu, kao što je ovde i učinila. Neki strukturalistički filozofi čak tvrde da je jezik osnovni medijum u kome se čovek kreće, i da nema stvarnosti van jezika. Ali mi previše tupimo na jednom forumu o temi o kojoj se pišu doktorske disertacije, i to se u narodu zove češanje jezika. Ja se odjavljujem, pozdrav.

  18. Ма да, очему да причамо? О нечему што се 99.999% зна... Где је чар у томе. Не иди сад... Овде видиш доста о току мисли људи, што је мени врло интересантно.

  19. Nezgoda je u tome što baš nije tema za pametnu raspravu. Ja ne mislim da svako treba da ima svoje mišljenje o recimo kvantnoj fizici ili aeronautici ili ranoj srednjovekovnoj književnosti. To treba da znaju specijalisti, i neka njih neka to znaju. Ali religija i moral su nešto o čemu bi svaki čovek trebalo da ima svoje mišljenje, u stvari, morao da ima svoje mišljenje. Sad, ukoliko je neko naobrazovan u istoriji, filozofiji, sociologiji, teologiji, istoriji religije, da li je zbog toga kompetentan da govori i o prirodi moralnosti? Ja mislim da nije, jer pitanje o prirodi moralnosti neizostavno dovodi do pitanja o smislu moralne radnje i o sadržaju te radnje u konkretnom slučaju, što mi malo smrdi na crkveno propovedanje. Da je to tako lako naučno objasniti, ukinuli bi veronauku i građansko u školi, a uveli nešto što bi se zvalo „Osnovi naučne etike“. Eto, došli smo do pitanja dobra i zla, koje je dugo crkva držala pod svojim monopolom, a danas to hoće da rade humanističke nauke? Nisam siguran da moralni sistem zasnovan na naučnim dostignućima može dugo da pije vodu. I sama nauka je svesna svoje relativnosti i oslonjenosti na neobjašnjive aksiome, tako da je pravi naučnik oko mnogo stvari više skeptik nego samopouzdani propovednik. Samopouzdani propovednici spadaju u dve druge kategorije, koje se zovu Religija i Ideologija.

  20. Лепо објашњено. И оно у претходним твојим постовима.

Rekli o sajtu

Bez ikakve pompe, Vukajlija se pojavila tokom ove godine i zabilježila skoro deset hiljada rječi u rječniku žargona koje su definisali sami posjetioci. Uzimajući za ime učestalu grešku u govoru kad ljudi zapravo žele da kažu Vujaklija, stvorena je zajednica stvaraoca slenga srpskog jezika i mjesto na kojem posjetioci treniraju svoju kreativnost. Ovaj kreativni ventil vas samo tako usisa i očas posla možete da izgubite sate vremena čitajući duhovite opaske kojim su definisani brojni izrazi iz popularne kulture i govora. Pozicionirajući se između ozbiljnih sajtova kao što su "Metak" i "Vokabular" na jednoj, i zabavnih "Srbovanje", "Kobaja Grande" na drugoj strani, Vukajlija je dokazala da famozni "user-created content" (sadržaj kreiran od strane korisnika) može sasvim lijepo da zaživi i na ovim prostorima. Ovogodišnja nagrada za najbolji sajt prema izboru Biznisbloga odlazi ovom istinskom Web 2.0 projektu kojem u definicijama nije izmakla ni domaća blogosfera!

Biznisblog · 26. Decembar 2007.