Prijava

Cigane to neinteresuje, mada bi trebalo opraviti jedno ministarstvo za sekundarne sirovine i postaviti Fafija za ministra istog, ubi nas ovo berzansko mešetarenje sa cenom gvoždža, juče 11 danas 16 sutra 5 dinara, pa kako kume

Problem sa vama srbima je što ste jedan drugome dušmani i samo gledate kako da prejebete drugu stranu, ovako ili onako, ne valja vam taj pos'o

Gde ima ti bitkoini da se kradu

pa bas zato sto ih ne interesuje treba neko da ih povede do stvaranja oslobodjenja ciganske republike, realno nece je dobiti al ce zato taj sto ih povede da dobije neko ministarstvo sto kazes il makar pare da utihne sve to

mislim da je ovo najbolja biznis ideja koju sam smislio mesecima unazad, jos sam i crn onako, mogao bih da se provucem

crnogorci se hvale kako turci nisu mogli da ih pokore.razbezali se po planinama a turcima nije ni padalo na pamet da se pentraju gore, dole imali kontrolu nad putevima i sve sto im treba, sto bi se peli po kamenjaru da jure crnogorce.crnogorci spavali na kamenju, gladovali i kao oni zajebali turke.
edit:car pa jel tako bilo?

Не постоји нити један аспект у ком је Црна Гора имала посебан положај нити у ком је османска власт била мање реална него било где на Балкану. Османска војска је била реално присутна и у брдима старе Црне Горе (владике су одржавале свој положај османских мутеселима молбама да им се пошаљу континенти јаничара да "заведу ред". Црногорска раја је имала вероватно најгори положај на Балкану током 16. и 17. века, пошто су приходи османских власти (да, Црногорци су све време плаћали порезе) били толико мали, да су Црногорци били вероватно једини на Балкану којима је кулук (у грбаљским соланама) био редовна обавеза. Уосталом, запитај се што се Црна Гора дели баш на "нахије".

Имао сам негде пост о томе на Историји, потражићу касније.

ТЛДР Црногорска аутономија/посебност положаја је потпуна фикција.

Negde u knjizi "Evropa jedna istorija" od N. Dejvisa (sa kojom je drug Car svakako upoznat), postoji i tužbalica jednog turskog sultana koji se u pismu (ne sećam se kome) žali kako ne zna šta će sa Crnogorcima (ako pošaljem malo vojske da zavedu red ovi ih pobiju, ako pošaljem više - odu u brda da ih traže, pogube se i pomru od gladi).

Izvor knjige mora da je bio beg Ibn Rašid Milonja

Negde u knjizi "Evropa jedna istorija" od N. Dejvisa (sa kojom je drug Car svakako upoznat), postoji i tužbalica jednog turskog sultana koji se u pismu (ne sećam se kome) žali kako ne zna šta će sa Crnogorcima (ako pošaljem malo vojske da zavedu red ovi ih pobiju, ako pošaljem više - odu u brda da ih traže, pogube se i pomru od gladi).

То је нека легенда којој Дејвис навео извор, нема везе са османским султанима.

И то за честе побуне и пљачке је мит. Ко прегледа грађу из 16. века, видеће да су убедљиво највећа брига османским властима били разбојници (хајдуци) са планине Кучајне, које су неретко морали гонити заједно чак 3 санџакбега (смедеревски, крушевачки/алаџахисарки и зворнички). Повремене разбојнике у санџаку Скадар гонио је често самоиницијативно скадарски санџакбег, који је због тешких материјалних прилика у санџаку (не треба заборавити да је овај санџак био најсиромашнији од свих европских, а вероватно и укупно најсиромашнији) повремено добијао помоћ у контигентима од суседних санџакбегова.

...if you ever step on my toes...

Car šta misliš o EJI kao delu, generalno? Meni je sam koncept sjajan, a i sama po sebi je prezanimljiva. Nemoguće je proveriti sve jer je...Nemoguće. Postoji mislim čitav navod iz tog pisma u njoj, ali trebalo bi mi dva dana da ga iskopam.

...I stay G'd up...

Car šta misliš o EJI kao delu, generalno? Meni je sam koncept sjajan, a i sama po sebi je prezanimljiva

https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/books/97/05/04/bsp/20491.html

Nemoguće je proveriti sve jer je...Nemoguće

Зато се таква дела тако не пишу.

Postoji mislim čitav navod iz tog pisma u njoj, ali trebalo bi mi dva dana da ga iskopam.

Crna Gora, which was known to the outside world by its Venetian name of ‘Montenegro’, was the only part of the Balkans to escape Ottoman rule. According to legend, when God created the earth a lot of rocks were left over; so He made Montenegro. Though the Turks occupied the capital, Cetinje, for short periods, they never held onto it. ‘A small army is beaten’, they said, ‘and a large army dies of starvation.’ From 1516 to 1696 Montenegro had been a theocratic state, ruled by monkish bishops. From 1696 until 1918 it was ruled by hereditary princes of the Petrović dynasty.

Hvala, znam to. Ili sam bar nekada znao. Čitao Dejvisa uopšte?

Читао био када сам тражио нешто о Светом Римском Царству, видео да је компилаторски рад, па се нисам ни трудио да нешто више прочитам.

Bojim se da je tako nešto nemoguće napisati na drugačiji način a da stane u nešto više od 2000 strana. Generalno temelji se na činjenicama (...) a svrha joj je, verujem, da čitaocu da širi uvid u samu ideju Evrope i prikaže njenu bazičnu istoriju, kako bi ovaj mogao da izvuče neke osnovne zaključke. Na kraju krajeva, osnovna ideja je verovatno bila ta da na tržište plasira nešto što će se prodavati.

Када се пише и о много ужим темама (ево ти историје Црне Горе или српског народа), такве синтезе често пишу читави низови експерата, од којих свако пише о свом пољу експертизе. Давно је прошло време када је један човек могао да пише од Ноја до АВНОЈ-а.

Naravno, što nas opet uvodi u drugu problematiku - dvostruki standardi. Dodješ u situaciju da danas, kada je npr u pitanu Titova Jugoslavija, imaš masu dijametralno - suprotnih dela, iskaza, tvrdnji, čak dokaza koji ih potkrepljuju. A literature opet ima toliko da čovek, kada se za nešto i zainteresuje, nema ideju odakle uopšte da krene. Mislim da je Dejvis uradio sjajan posao upravo zbog toga što čitaocu - laiku pruža dobar uvid u sam pojam i istoriju Evrope, njen geopolitički značaj, i pomaže mu da shvati današnju civilizaciju i strukturu - socijalnu koliko i političku, kao i da pročita masu svakako zanimljivih podataka sa kojom se ranije kroz život svakako nije susretao. Srećom, na kraju imaš gomilu navedenih izvora, tako da možeš da izučavaš stvari koje su ti najviše privukle pažnju. Generalno, što se užih tema tiče prevashodno sam se zanimao za Vizantiju, gulage, logore, neke bitke (opsadu St. Petersburga naprimer). Teško mi je da se bavim Srbijom koliko bih želeo, jer to znači 25kg mahom teško prohodnih štiva.

Da li si se bavio Sufizmom, Rumijem, Ibn Sinom, Hafiz Divanom, Averoesom...?

Синтезе служе да пруже генерални увид и са пруже увод у детаљније информисање, али баш зато је битно да се овако не пишу - када један човек пише, не можеш бити сигуран да се определио за "исправни" наратив, његово познавање различитих епоха и области је неуравнотежено - због чега се ослања на готове радове других историчара, а и ту је ограничен убеђењима и познавањем језика, и по правилу је осуђен на низ материјалних грешака (погледај само ово што је написао о Црној Гори, потпуно накарадна слика).