
Ljudi koji su i sami nastojali da budu umetnici, ali pošto im radovi nisu bili naročiti, i slikanje im baš i nije išlo od ruke, bacili su se na kritiku tudjeg dela (nije svuda tako, ali u našoj zemlji uglavnom je takav slučaj). Pošto se naš živalj sve manje razume u umetnost, oni koji imaju para da danas kupuju slike, nastoje da pogledaju kakve kritike je dobio autor dela koja su ih zainteresovala, i šta kritičar kaže u vezi cene, kvaliteta i umetničke vrednosti. Ako se kritičaru baš i ne dopadaš, ili si mu se nešto zamerio, može dosta negativno da utiče na prodaju tvojih slika.
Zahvaljujući kritičarima, salonsko, jeftino uramljeno djubre se prodaje i po 50 000 dinara, a ona malo veća platna i po 70 - 80 000, iako ulični umetnik koji svoje slike prodaje na ćošku galerije ima mnogo bolje radove, koje prodaje da bi se prehranio.
Bez ikakve pompe, Vukajlija se pojavila tokom ove godine i zabilježila skoro deset hiljada rječi u rječniku žargona koje su definisali sami posjetioci. Uzimajući za ime učestalu grešku u govoru kad ljudi zapravo žele da kažu Vujaklija, stvorena je zajednica stvaraoca slenga srpskog jezika i mjesto na kojem posjetioci treniraju svoju kreativnost. Ovaj kreativni ventil vas samo tako usisa i očas posla možete da izgubite sate vremena čitajući duhovite opaske kojim su definisani brojni izrazi iz popularne kulture i govora. Pozicionirajući se između ozbiljnih sajtova kao što su "Metak" i "Vokabular" na jednoj, i zabavnih "Srbovanje", "Kobaja Grande" na drugoj strani, Vukajlija je dokazala da famozni "user-created content" (sadržaj kreiran od strane korisnika) može sasvim lijepo da zaživi i na ovim prostorima. Ovogodišnja nagrada za najbolji sajt prema izboru Biznisbloga odlazi ovom istinskom Web 2.0 projektu kojem u definicijama nije izmakla ni domaća blogosfera!
Biznisblog · 26. Decembar 2007.
Tačno +
Kod nas je likovna kritika slikara do 1950te prepisivacka, a posle 50te marketinska.
Najpoznatiji nasi slikari, skolovani u inostranstvu (Minhen, Pariz, Prag, Bec, Budimpesta) u vreme dok kod nas nije bilo Likovne Akadije su uglavnom radili prema stranim uzorima i bili interpretatori, a manje kreativni (cast izuzecima), a ovde su postajali prvi profesori novim generacijama, i po automatizmu su danas i najznacajnija imena...
S druge strane, oni originalni i ispred vremena gotovo su neprimeceni.
Recimo, u svetu su najpoznatiji i najtrazeniji nasi umetnici koji su ovde jedva i bili poznati za zivota:
Sava Sekulic, Ilija Bosilj, Micic(Zenitista) koji su bili ispred svog vremena...
Na aukcijama u inostranstvu postizu visoke cene, a kod nas tek sad radi naknadna pamet...