
Sat žuri pet minuta, vaga pokazuje tri kilograma više, kurs evra na kompu i dalje stoji na 60 dinara, Armani odelo made in China, a onaj Rolex od 5 soma evra je samo jeftina imitacija.
Kad nekom ko ti je doneo za slavu vino od 200 dinara uzvratiš vinjakom ili pelinkovcem.
Учимо своју децу да се грозе поштених послова као што су на пример комуналије, патологија, и гробљански физички радник. То су послови као и сви други. Шта има толико одбојно у ношењу туђег смећа, сецирању тела десетогодишњака који је пронађен у шуми 5 дана након смрти због виолентне суфокације, и раскопавању парцеле свог покојног чукундеке да би се ослободило место за неког новог преминулог?
Боље и то него да им као епилог живота с оне стране закона неко набија сијалицу тамо где сунце не сија у локалној казнено-поправној установи, да их гледате на Гранду кроз пар година, или у реду пред страном амбасадом.
Definiše se sve i svašta. Tako se mogu pročitati definicije baksuza, alapače, čitulje, smrti, rezervoara za smeh, kolateralne štete, Živojinović Velimira, zvanog Bate, dnevne svetlosti, gospođe džem!, Brus Lija… „Je l’ ti puši ćale?”, „Je l’ mogu u WC?”, „Chuck Norrisisati” i još mnogo toga može se naći na ovoj internet stranici. Zato ne iznenađuje što se mnogi kad jednom dođu, ponovo vraćaju na nju. Neki čak postaju i zavisnici, pa traže od moderatora da ih banuju, poput jednog studenta koji je zahtevao da mu zabrane pristup na nedelju, dve dana da bi mogao da uči.
Status Magazin · April 2009.