Opšta konstatacija za osobu koja povremeno trsi krčmaricu.
-Ružo, daj da platim i da begam!
-Nema da platiš, al' nema ni da begaš, nego me sačekaj iza kafane kod gajbi.
Изрека којом описујемо ортаково спровођење идеје у дело, приликом кога је занемарио битне чињенице везане за успех самог плана.
Цоа: "Брате, изгледа да ћу да га "испушим" за онај одлазак у Амстердам за Нову годину!"
Лаза: "Што, шта ти је искрсло сад?"
Цоа: "Ма ја сам сам индијанац...уопште нисам проверавао до кад ми важи пасош...и сад испада да ми истиче пре него што треба... сјеб'о сам се скроз...!"
Лаза: "Јеби га, синак, шта да ти кажем, сам си крив... кад правиш рачун без крчмара!!!"
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.