
Lik koji je lišen socijalnih vrlina i ne zna kako bi prišao devojci uživo, ali zato u virtualnom svetu skuplja i copy/paste forice sa blogova; postavlja slike iz photoshopa; i smatra sebe veoma privlačnim.
Slika profila :
Lik nosi crne naočare za sunce, zimsku jaknu, a pozadina mu je zid spavaće sobe.
Део телефона предвиђен за списак за куповину, дефиницију коју планираш да објавиш на Вукајлији, пушкице за контролни, поруке које нисте имали храбрости да пошаљете, вицеве или неку романтичну copy/paste поруку...
Када их неко случајно прочита, углавном ми постави питање: ''Којој секти ти припадаш?''
Rečenica koja nam, iz plejade kolektivno podsvjesnih opšteprihvaćenih formi, iskače iz usta kad poslije prisnog pozdrava pri prvom susretu, blagog smješkanja uz prijateljsko dobacivanje pri drugom suretu, treći put naletimo na nekoga koga baš i nebismo da iskuliramo i da od njega upadljivo pobjegnemo prelazeći na drugu stranu ulice a nije baš i da nam se nešto naročito kafeniše, pa uz dobro osmišljenu doskočicu, dobijamo na vremenu da usvojimo drugu liniju kretanja sa minimalnom vjerovatnoćom susreta.
- e pa de si Milivoje!! od kad tebe nisam srela....bla, bla, truć...
.
.
.
- e vidi tebe opet, misliš li ti ići kući danas :D
.
.
.
- e stvarno, treći put častiš!!
(....i jbt ako naletim još jednom na njega uskoćiču u prvi obližnji šaht...ma ništa odo' sad ovamo pored groblja kroz onaj park valjda ga neću i tamo sresti....)
Besmisleno, a neophodno prazno polje kod raznih registracija, čija se svrha dovodi u pitanje od nastanka iste. Jedna od najistaknutijih teorija tvrdi da se ona tu nalazi kako bi ljudi vežbali copy/paste.
Karakterna osobina, odlika odabranih genija ali i onih manje genijalnih, gde je zastupljena u obrnuto proporcionalnom odnosu sa intelektom, kompenzujući nedostatak istog. Lik čelične volje obično bude nezgodno-zajeban i za saradnju a tek kao protivnik. Upornost je njegovo srednje ime, uvek je spreman i daje maksimum, opaki takmičar, pa makar se iz dosade igrali tablića ili mica. On je mašina, radilica, borac... jebeni Kareljin što ulaže nadljudske napore. Poster Gatuza visi mu na zidu, Roki II na vratima, mit o Sizifu omiljeno štivo, al' sa uglavljenim kamenom na vrhu. Ne mogu kao opcija ne postoji, poraz ne dolazi u obzir... Talenat, šta je to, jel' nešto bitno? Rad je osnova svega... potrebna je samo veća lopata.
- Nemam ništa protiv čoveka, al' stvarno mi nije jasno kako je on završio faks i to državni, nije vezista a glup je ko kurac?
- Čelična volja burazeru, bio nam docimer jedno vreme, svaki trenutak koristi za učenje!
- Ne seri?
- Ozbiljno, vrati se iz grada u 3h noću pa pali u čitaonu... dođe mu riba, on između dva svrša obnavlja, strašno... mislim, da ti ne pričam dalje.
- Leptenejebo koja prsotina!
_______________________________________________________________________
- Kakvu čeličnu volju imao onaj Bole, i dalje trčkara za Marinom, a ne jebe ga ni dva posto?
- Koja čelična volja? Mazohizam... teški!
Umetnost pozarevackih boja i copy/paste tehnike. Jedan on najmodernijih i vremenski najblizih nam pravaca. Ova "umetnost" pruza mnogo mogucnosti i nacina da zadovoljite svoju dusicu dozom "kvaliteta". Tako na primer, mozete da gledate 3 americke zastave, od najvece ka najmanjoj i 3 sata razmisljate o smislu slike, izvlacite neku pouku ili sta god. Mozete piljiti i u zanosnu Merlinku i stotine verzija njene face u cvetu mladosti (ovo je mozda bolja opcija, jer je ipak bila neka riba). Mozete se diviti konzervama supe, nareska, limenkama Koka - Kole, copy/paste kipu slobode, smekerici Marlon Brandu i tako dalje. Predstavnik ove popuplarne umetnosti je svakako ranjivi i neshvaceni Endi Varhol sa jos par kolega komercijalista, ciji rad poznavaoci umetnosti u pokusaju izuzeeeetno postuju (iako blage veze nemaju sta brane i cemu se dive).
Kad u 21. veku moras raditi seminarski rad od 15ak stranica pisano, rukom, jer profesora u poznim godinama mrzi (citaj = ne zna!) da proverava da li je neko uradio copy-paste sa Neta na zadatu temu.
Profesor: "Bolje vam je ovako, neg' da svo kopirate s onog emajla... Denise, je l' se tako kaze?!"
Asistent: "I mejla, gospod'ne."
Prof.: "Isti Djavo... Pis'te samo deco, i ja sam kad sam bio k'o vi..."
Ljudi koji su dosta toga propatili kroz život, bla bla bla... TRUĆ!
Ljudi... Čisto sumnjam da bi se mogli nazvati ljudima. To su studenti, i košto mi je jedan dobar autor jednom prilikom rekao, studenti su pičke. Ali eto, neke tamo konvencije kažu da i za njih važe ljudska prava pa bi se mogli uklopiti među ljude. Elem, ovi studenti nisu zadovoljni ponuđenim izborom hrane u menzi i često ne obraćaju pažnju na dužinu reda iza njih i broj ljudi koji gladno gledaju grašak koji je gore navedena vrsta "ljudi" obišla u širokom luku. "Neee, grašak je užasno spremljen" "O bože kakve pomije" "Ova mrkva je užasna" i ostale, konstrukcijski slične rečenice izlaze iz usta ovih nježnih, sirotih i napaćenih duša. MORE MARŠ! Zašto uopšte dolaziš u menzu, kad nosiš tuđu kožu na skoro svakom pedlju sopstvene i kitiš se skupim nakitom, a? Kad ti ćale i keva daju soma evra svaki mjesec da završiš Megatrend, zašto ne bi otvorila privatnu menzu i spremala specijalitete francuske i italijanske kuhinje? Čast izuzecima koji stvarno studiraju u teškim uslovima, ali oni obično jedu šta stignu. Žaliti se na hranu u menzi, na najjeftiniji i najveći obrok koji možeš da dobiješ, je besmisleno. Čak i radnici u rudnicima nemaju takve uslove. Dođem kod čovjeka na slavu, rudar 20 godina i pitam ga, onako bezveze, kakva je hrana. Suvi obroci. Ništa više. DVADESET GODINA. A oni zadržavaju gladne ljude koji hoće nešto da urade sa životom, pa su upisali faks. Čekaju hranu kao da čekaju bolja vremena. E pa, dragi moji, bolja vremena neće skoro, a što je u porciji, u porciji je, pa izvol'te.
Prijatno!
Stanislava, studentkinja Više poslovne: Tetka, a... tetka, može li pohovani kačkavalj sa pireom?
Tetka Radomirka: Ne, kačkavalj ide samo sa kuvanim spanaćem.
Stanislava: Ali ja ne volim kuvani spanać.
Tetka Radomirka: Dete, zadržavaš red.
Stanislava: Alergična sam na kuvani spanać.
Tetka Radomirka: Dobro, hoćeš grašak?
Stanislava: Ne, hoću pire.
Tetka Radomirka: Ne može pire, nije nam dozvoljeno. I kreni dete, zadržavaš red.
Stanislava: Ali dajte mi pire, molim vas (reče skoro plačnim glasom)
Tetka Radomirka: Evo ti pire, pičkice jedna mala. Kad sam bila tvojih godina radila 3 posla istovremeno, nisam imala da jedem kako valja a ti tu nešto izvoljevaš. Drži pire, jebo te on u dupe.
Stanislava: Eto, jel bilo tako teško?
Tetka Radomirka: Nije, al mi se čini da se taj grmalj sa Romanije kraj tebe jako razbjesnio. Ne bi se začudila da te siluje usput.
Stanislava: Molim???
Tetka Radomirka: Tu je uvijek u tačno određeno vrijeme, tačno znam kad jede. E sad, on oće da poludi pa da siluje curice, kad mu ne daš da jede kad njemu odgovara.
Stanislava: Tetka, pomozite mi, molim vas!
Tetka Radomirka: Pa jesam! Dala sam ti pire i kačkavalj, OPAAAAAA!
Za razliku od izbacivanja Kineza, što se odnosi na nuždu broj jedan iliti mokrenje , baciti Obamu se odnosi na nuždu broj dva to jest puštanje faksa.
Naravno kao i kod prvopomenute definicije, izraz je totalno politički i rasno nekorektan jer je nastao zbog boje kože trenutno najpoznatijeg afro-amerikanca na svetu, a usput nam dobro dođe jer mi tradicionalno ne volimo baš puno Amerikance, a ponajviše ne volimo čoveka koji je njihov precednik.
- Ajde bre Mišo hoćeš li više, završiće se termin dok ti kreneš.
- Evo me bre idem.
- Pa šta si radio do sada, pola sata te čekamo?
- Bac'o sam Obamu. U'vatilo me na vratima pa sam mor'o nazad da bombardujem šolju.
Kuvarski festival u Šajkašu. Na festivalu se kuvari nadmeću u spremanju specijaliteta od belih bubrega (beli bubrezi). Za narednu godinu najavili su da će skuvati jajca od kengura. Da ne bi bilo mnogo copy/paste pogledajte sajt:
http://www.ballcup.com/
Riba koja se mnogo trese za vreme bambusanja, ako me razumeš. Ponekad mi se čini da je epileptičar, kakva strast kakvi bakrači... Malo malo pa gledam da joj belo ne izlazi iz usta, ne računajući sok života naravno... S njom nikad nisi načisto, al' šta ćeš radi radnju!
-: E, da te pitam...jel se ti stalno treseš onako, ili sam ja to pogodio G tačku?! khe, khe...
+: Jooj, pa ja tako stalno, ne znam što, a bilo dobro danas, a?!
-: Ma bilo jašta, evo pare, još i častim! Jest da čupaš crno ispod noktiju, al' brate vrediš svaku paru... samo nemoj da cimaš glavom sledeći put ljubim te...
+: Dogovoreno! Zovi opet kad budeš bio pri parama.
Generacija odrastala 90-ih u Beogradu dobila je svoju prvu ikonu. Davor Bobić, poznatiji kao Mos-Kri, spiritus movens beogradske hip-hop scene, preminuo je 25. avgusta u ranim jutarnjim časovima u Beogradu.
Frontmen grupe Prti Bee Gee Mos-Kri ostaće upamćen kao jedan od najharizmatičnijih liričara novog rap talasa koji se oblikovao 90-ih, a isplivao na površinu u poslednjih par godina. I pored medijski eksponiranijih sastava kao što su Beogradski Sindikat, VIP i njihovih debi albuma koji su definisali scenu, mnogi će život u Srbiji s kraja 20. veka zauvek radije vezivati za brutalno iskrene fatalističke rime i jedinstvenu pojavu osobe koja se krila iza pseudonima Mos-Kri.
Neporecivo najtalentovaniji autor i tekstopisac u grupi, Mos-Kri nikada nije dominirao Prti Bee Gee numerama. Njegove kratke, mrzovoljne deonice, uglavnom umetnute negde između, kod fanova su posebno vrednovane i dočekivane kao kulminacija bolnog Prti humora, momenat koji se nestrpljivo iščekuje kroz čitavu pesmu.
Reputacija Prti Bee Gee repera kao antiheroja srpske hip-hop scene proširila se prestonicom nakon što se Radio SKC prvi usudio da emituje psihodelični demo snimak Pajp, koji je ubrzo postao underground fenomen.
Okarakterisani kao heroin-rap, Prti Bee Gee su brzo privukli pažnju starijih hip-hopera autentičnošću svojih tekstova i beskompromisnošću muzičke podloge, i mlađih slušalaca sa imidžom zabranjene muzike koja se ne pušta u prisustvu starijih ukućana.
Ubrzo nakon toga, kreće i kontroverza u okviru hip-hop zajednice oko toga da li je s Prtijevcima rap konačno otišao predaleko. Opravdano se postavilo pitanje da li Prti Bee Gee svojim opisima džanki svakodnevice glorifikuju narkomaniju. I dok se muzička javnost pitala kako se suočiti s brutalnošću sadržine njihovog albuma Grejtes THITS, većina tranzicione omladine prepoznala je iskrivljeni smisao za humor, rečnik i duh koji se iz noći u noć provlači kroz prljave beogradske haustore, i oberučke je prigrlila ovaj debi.
Mos-Krijeva zaostavština mora se shvatiti kao poslednja inkarnacija podžanra koji je započeo zagrebački sastav Bolesna Braća, koji je na srpskom tlu doveden do nivoa apsurda preko bendova poput Bad Copy i celokupne ekipe okupljene na potezu oko autobuskih linija 43 i 23.
No, za razliku od Bad Copy i ostalih napušenih repera koji su se često gubili u stratosferi, Prti Bee Gee uvek su bili čvrsto vezani za društvo i svakodnevicu. Urnebesni opisi pokradene rodbine, dilera dizelaša, presretnutih poštara i ostalih dogodovština iz kraja, slušaoca su ipak na kraju ostavljali s lošim ukusom u ustima. Rap kod nas nikad nije zvučao realnije. Ukoliko se narkomanija definiše kao beg od stvarnosti, Mos-Kri je bio strejter.
Mos-Kri je svojim iskustvom, iskrenošću, inteligencijom i smislom za humor osvojio rap zajednicu i ubrzo postao neka vrsta lokalne maskote, čovek o kome su svi pričali, koga su svi znali i koji je svojim prisustvom širio pozitivnu energiju. Pojava koja izmamljuje osmeh i prenosi dobru karmu.
Osim kao tekstopisac i reper, Mos-Kri će ostati upamćen i kao talentovan radio voditelj i sjajan šoumen. Nepredvidljivi nastupi Prti Bee Gee-a, kao retke zaista uzbudljive svirke u gradu, privlačili su i publiku koja inače ne bi došla na hip-hop žurku.
Beogradski crtači grafita su, nažalost, iznenada pred kraj leta dobili novi zadatak. Domaći hip-hop dobija svoju prvu žrtvu, koja će nas sa zidova i dalje pratiti i donositi nam sreću. Ako su iskrenost i autentičnost parametri po kojima se cene reperi, Mos-Kri je sigurno najveći domaći MC svih vremena.
25.08.2005- Datum smrti najveceg MC-ija Davora Bobica Moskrija. Osnivac "Prt Bee Gee" grupe. Postavio je standarde u domacem repu koje neki danas ne postuju uopste. Zato svi 25.08.2011 odslusajte "Lepa Song" pesmu u njegovu cast.
Veoma patetican, ali na zalost po nasu zajednicu, uspesan nacin da se dodje do malo slave na nasoj estradi. Slinavi Ognjen Amidzic uspeva to da uradi uz pomoc copy/paste tehnike, odnosno potpunog kopiranja mnogo gotivnijeg, apsolutno originalnijeg i nadsve vrhunskog ALI G-a, Sase Barona Koena.
Pitanje koje bi se nametnulo običnom smrtniku posle par čašica (flašica, ako je u pitanju Srbin) na Playboy žurci sa izazovnim, copy-paste metodom biranim zečicama. Da li je stvarno toliko pijan da vidi duplo ili je ipak blagosloven prisustvom četiri realne dojke?
Dobri stari feudalizam. Znalo se ko kosi a ko vodi nosi i kome se kosi i kome se voda nosi. Feudalizam - "Svi na mome"
Demokratija je zamišljena kao vladavina naroda. Teško primenjiva. Uglavnom služi za manipulisanje i merenje čija je veća. Demokratija - "Svi na svome"
Feudalac u telu demokrate: Naša stranka se bori za jednakost i vladavinu prava bla bla borba protiv kriminala i korupcije bla bla bela kuga bla Kosovo bla bla Evropska unija i Rusija bla bla saradnja sa MMF-om bla bla diplomatske aktivnosti na nivou sa bla bla truć pravdu i povraćaj imovine bla bla svi na svome (u sebi; -kurac na svome, svi na mome-)
Rečenica koja služi da odjebeš dosadnog komšiju na kulturan način, koji je zapeo da priča s tobom o nekim njegovim problemima, jer od viška slobodnog vremena ne zna šta će sa sobom.
Komšija: i tako jasjebem kompjuter i zovem onog Đoku dami ga popravi i on... bla, bla, bla, bling, truć, brblj, brblj...
Ja: aha, dobro, dobro, šta ćeš, jebiga... e, 'ajde da te ne zadržavam (pružam ruku da se pozdravim)
Komšija: aha, dobro... e, a znaš šta mi je još uradio, brblj, brblj, bla, bla...
Ja (u sebi): daj, šupičku materinu više...
Potpuno ignorisanje, a u drastičnijim slučajevima i negiranje nečijeg postojanja.
- Znači, ti mene tako doživljavaš?
- Ne, ne doživljavam te u opšte!
-----------------------------------------------
-Slušaj, potpuno dobronamerno, želim ti reći. Primetih da u poslednje vreme piješ malo više... Zšzšzšzšzšzzšzšz jako štetno bla bla bla bla spavati na ulici zzzbla bla bla bla zzzz pankreas bla bla bla bla klošar zzzzzzzzz bez ičega bla bla bla bla bla bla jetra bla bla bla truć zzzzzzz zzzzzz zzzzzz....
- E, imaš neko drugo pivo? Nisam baš ljubitelj Tuborga. Ili nešto kraće?
Idiomatska fraza i njene varijacije za svaki slučajan rasplet događaja koji može zadestiti jednog ili više pripadnika nebeskog naroda. Spletom okolnosti fazon. Rendom-izacijom mogućnosti - što bi rekli oni iz CERN-a, seme im se naučničko zatrlo krvavo.
Fala Bogu, jedan pripadnik nebeskog naroda ne bi bio jedan pripadnik nebeskog naroda kada gorenavedenu floskulu ne bi koristio i kao univerzalno - doduše i pomalo šmekersko - objašnjenje sleš opravdanje za maltene svaku neobjašnjivo-neopravdivu a najčešće kataklizmičnu situaciju koju je napravio ili doprineo apgrejdovanju zasranosti iste. Uostalom, uprti prstom u Sudbinu je tradicija koja se na ovim meridijanima plave planete još jedino dâ usporediti sa onom gledanja nasumičnog dela "Žikine Dinastije" u autobusu Lukić Reisen-a na redovnoj liniji Prokuplje-Kuršumlija-Klagenfurt. Inače, malobrojne preživele žrtve svedoče da je pomenuto putovanje poprilično nezaboravne prirode...
- Mihajlo, morala sam da se vratim, zaboravila sam da ponesem rezervne uloškeeeeeeAAAAAAAA!!! MA, KAKO SI MOGAO, SVINJO JEDNA MUŠKA?!?!?! PA, NISAM NI PET MINUTA BILA ODSUTNA, ĐUBRE JEDNO PRELJUBNIČKO!!!
- Jebiga, ženo - tako se namestilo...
--------------------------------------------------------------------------------------------------
- Ti znaš koliko te ja volim, o, Marija Huanita Končita Penelopa Paelja Travaho Lopez, ali baš zbog toga što te toliko volim ne mogu da se oženim sa tobom!
- Ayayay, šta mi to govoriš, Pablo Francisko Fernando Huanito Zoro Rikardo Kruz, moje siroto korason će prepući od ovolike tuge...!! Reci mi samo porque? PORQUE, Pablo Francisko Fernando Huanito Zoro Rikardo Kruz???
- Zato, Marija Huanita Končita Penelopa Paelja Travaho Lopez...zato...zato...ZATO ŠTO SAM JA TVOJ DAVNO IZGUBLJENI OTAC BLIZANAC!!!
- Ayayay, kako se već zoveš!!! Ali...ali...ali...ali...ali KAKO???
- Tako se potrefilo, kako se već zoveš...
-------------------------------------------------------------------------------------------------
- AAAaaaaaaaa, 'sti normalan, bre, idiote jedan?!?!? Pa, to mi je guza, gde gledaš, jebotebogludi?!?!?!
- Izvini, dušo, tako se pogodilo...:kez slatke al' u budućnosti, ne sumnjam, pirove pobede:
Strana na Wikipediji na koju često idem da bih copy-paste-ovao latinična slova koja mi zatrebaju za neke reči u definiciji, jer me mrzi da namestam latinični layout, a i pomešaće mi se Z i Y, i onda nek mi je Bog u pomoci dok se opet naviknem...
Dobronameran predlog našem sagovorniku da se lupne po čelu ne bi li mu se neki deo malog mozga ili bar hipotalamusa vratio na normalnu poziciju. Izraz nastao kao pandan istoimene pesme grupe ''Bad Copy'', a koji veoma dobro poslužuje i za ultimativni odjeb nekome čijeg smo preseravanja siti...
Miki: - Znači kad smo bili na Šar planini, vazduh čist, prosto osetiš kako ti se bronhije u grudima šire i sužavaju, ma vrh brate nemam reči moraćeš i ti jednom s nama...
Stevan: - Čekaj, ti mi pričaš o vazduhu na jebenoj planini, a Jecu nisi spomenuo ni u kontekstu, pa jel bilo il nije?!
Miki: - Pa znaš kako, kreveti su nam bili na dva kraja sobe, a i nije ona davala nikakve signale i ja reko...
Stevan: - Brate evo ti medalja, udri se njom u glavu pa razmisli zašto si pobedio na takmičenju za najvećeg nejebača u istoriji takmičenja za nejebače!!!
- Ooooo Rukfaš pa đe's mi ti nisam te vidijo petnes' minuta, Marija dvije pive za mene i jednu za Faruka...
Faruk (već mu je dopizdeo isti scenario svaku epizodu i ista Čombetova spika na početku, počinje ludački da se trese i očne jabučice mu izlaze iz šupljina): - Pa dobro, majku mu Čombe oćeš ti da se udariš u glavu ili ja da te udarim?!
- Hmmm pa kontam da kad bi me ti udario više bi boljelo, aj evo ja ću sam sebe (udara se što jače može i pada dole mrtav, na kraju epizode stoji njegova slika a ispod nje velikim slovima IN MEMORIAM)
Ja - gasim TV, skrećem pogled ka stegnutoj mi pesnici i BAM udaram se u glavu, od potresa mi se sve muti i jedna misao mi prolazi kroz glavu: Daj da definišem ovo!
Na pitanje: „Ko je bio Mocart?“ duhoviti posetioci internet sajta Vukajlija, rečnik slenga, odgovaraju: „Svestrana ličnost. Čovek koji je komponovao muziku za Nokiu. Inače, bio je poslastičar i izmislio je Mozzart kugle. A voleo je i da se kladi...“
Danas · 06. Novembar 2008.