
Zatvorena društvena zajednica formirana na osnovu krvnog srodstva. U Srbiji označava društveni stalež i to obično onaj viši, takoreći, aristokratiju.
- Ćao, lepotice. Izgubio sam telefon, pa sam hteo da te pitam da li mogu da dobijem tvoj. :Debilski osmeh i mrdanje obrvama gore-dole:
-No, no... Vidi, decxo, rado bih ćaskala sa tobom ali žurim.
- Pa, ja i ne tražim da ćaskamo. :Kez od uva do uva i obrva na pola čela:
- Ok. Nisam htela da budem gruba ali jebeno ne želim ništa sa tobom. Razumeš?
- Je l' znaš kako si slatka dok se ljutiš?
- Jao, majko... NISMO ISTA KASTA! Je l' razumeš sad? Ajde sad beži od mene. Sramota je da me ljudi vide sa tobom.
- Ja sam i onako hteo da ti ukaljam obraz, ako me razumeš. Hnjo, hnjo, hnjo...
- UPOMOĆ! OVAJ ČOVEK HOĆE DA ME SILUJE! SILOVANJEEEE!
Po nepisanom pravilu B produkcije, što zajebanije i besmislenije termine natrpaš u svoju SF epopeju, to je manja šansa da publika primeti da ti je komandni most intergalaktičkog kruzera napravljen od kartona za jaja ofarbanih metalik lakom za nokte.
- Kapetane, otkazuje levi amortizacioni dispenzer, gravitacioni cunami je prejak!
- Samo mirno, preusmeri dvadeset posto snage u propulzioni dinamo ali pazi da endoplazmički poliuretan ne pređe dozvoljeni nivo.
- Nemamo dovoljno snage, fotonski superčardžer radi punim kapacitetom!
- Preusmeri napajanje sa perifernih pseudoinstalacija na primarne, moramo se izvući!
- Kapetane...
- Šta je sad Ilia, da nije možda riknuo i eksplozivni svemirski modulator?
- Molim?
- Nije bitno, reci?
- Marg iz sektora za ekspulzionu dezinfekciju čeka na interkomu tri, kaže da je hitno.
- O majko galaksijo, šuma gori a vuki se češlja... Marg? Roniks ovde, reci?
- Kapetane, ono govno opet neće da upali, čim pre nam je potreban kvantni insinerator i ekipa sanitetskih eskalatora u punoj zaštitnoj opremi.
- Koje govno?
- Oprostite, galaktički oligomineralni vakumski neutralizator otpada, šaljite pomoć hitno, preljeva!
Glagol koji se koristi na teritoriji istočne i jugoistočne Srbije i njegovo osnovno značenje je zbunjivanje ili čuđenje nekoga ili nečega.
Šetnja dva lika gradskim trgom..
Lik 1: (vidno iznerviran) Jao majko, ubiću ovog lerdija..
Lik 2: Što šta je bilo?
Lik 1: Šta šta je bilo, umesto grama spakovo mi 0.7 mamicu mu diletantsku..
Lik 2: Ma ti znaš šta je gram a šta 0.7 beži molim te
Lik 1: Ne bi znao nego bili kod Mareta da isprobamo novu vagicu što mu stigla iz Švajcerske, znaš kaka je digitalna, i ja ti tu vidim da sve teži 0.73 grama majku mu!
Lik 2: Ou tebra, pod hitno da menjaš farmaceuta..
Lik 1: (glasnije) Aaa neće moći tako! Na sledećim izborima za Čedu ću da glasam! Da gram bude gram a ne 0.7!
Lik 2: 0.73
Lik 1: Još mi i ti sad skači po kurcu!
Lik 2:Alo šabane lakše malo blazniš narod, ponašaj se..
Narodna izvorna pesma koju su nas devojčice od '92 godišta, pa naviše terali da pevamo u školi na muzičkom u mlađim razredima.
Tu ili bilokoju drugu izbornu pesmu gde se spominju najlepša srpska muška imena.
U starijim razredima su te pesme služile za izvlačenje od odgovaranja iz muzičkog, pa devojčice opale onako horski po Milanu, Stojanu, Miti (ne bekriji), Peri, Žiki, Lazi, milina da te uvati.
Veliki odmor 2005. Šesti razred.
Taca Jebote: (dere se k'o magarac na sred hodnika) Ej, Milane (neki Milan, da ga jebeš ako ga se setim kako je izgledao), jebote, R. je pevala Razgranala grana jorgovana, jeb'o te! I to iz punog grla i srca!
Ja: Puši kurac! Nisam! Jeb'o te!
Radno mesto 2010.
Posle poslovnog sastanka
Upoznajem se sa kolegama pošto sam jelte nova i kad ono jedno deset njih se zovu Milan, mora da sam pojela neku pečurku.
Prilazim liku: E, nemoj mi reći da si i ti Milan?
Lik: Jesam!
Ja: Razgranala grana jorgovana he he he (dajte mi pištolj da se roknem)
Prezentacija 2010. sa mojim mentorima u mojoj osnovnoj školi
Iz kabineta muzičkog se čuje:
Oj, lane Milane...
Oj, majko mila! :facepalm:
Dokle više kuku meni!
Nije to sin onog tate sa besnim mercedesom i vilom na Dedinju, ne. To je sin onog tate koji rmbači od 7 do 7 da bi njegov, tatin sin(!), mogao da se školuje i ono što po difoltu ide sa tim „ima sve ono što on sam nije“. Tata slepo veruje svom sinu. Sin je tatin ponos i dika! Sin studira već jedno šes' godina, i još je na drugoj. Prokleti profesori, od samog početka ga ne vole, a tako je dobar i mio dečko. Sin nije upao na budžet, jer mu je za privatne časove hemije bio potreban računar, a on to nije imao. Ne može se bez računara to... Sin je sve i svja. Njegova reč je ono što se čuje i počuje nakon toga. Ne bi on slagao, ma ih!
- Majko moja, kako samo uzimaju pare na onom fakultetu.
- Šta, opet mali pao godinu?
- Ma nije, evo, veli, fali mu još četir' ispita za uslov, uči bogami, po ceo dan ne izbija iz biblioteke, tamo, kod Milutina nekog, veli. Nego bre, treba da mu udare neki pečat u taj njegov indeks, šta ga znam, a dvea'es' evra svako lupanje pečata!
- Lele, jes' ti s' kruške pao? Ko ti rek'o da se tolike pare uzimaju za jedan pečat? Evo moja Mira završava ekonomiju, pare mi traži jedino za neko osiguranje, i to neki' petsto dinara. Ništa više.
- Ama Mihajlo, nisam lud, lepo dete kaže: Tata, dva'es' evra pečat! Nemo' me praviš blesavim sad i pa ti.
- E moj Svetozare, ne pravim te ja, ima drugih za taj pos'o...
Izraz koji označava centar i ključ nečega, poentu nečega. Štos.
Baza je uvek bila centar i zbog toga reč može da ima i ovo značenje.
Baza kao koren i izvorište neke pojave. Ako želiš nešto da razumeš, moraš da razumeš samu bazu te stvari.
- Čekaj bre. Ne ide tako. Oa moraš prvo bazu razumeti, da bi rešio ostatak zadatka. Ne možeš ti sad rešiti to nekom čarolijom kad ne znaš neku osnovu. Ajde da ti ponovim opet po hiljaditi put. I prednost ima operacija množenja mamlaze jedan. Pa jesam li te išta naučio u ovom životu majko mila. Od matematike sigurno za leba nećeš zarađivati to je sigurno.
-----
- Ovaj život baš nema nikakvu bazu. Ustanem u šest, rmbačim kao konj, vratim se kući sav isprebijan i ne budem ni za šta. Sve to za ovu pišljivu platu što dobijam. I tako svaki dan jedno te isto ponavljam.
- Pa nemo... A kad razmislim malo i u pravu si. Beži još nam i smanjivaju plate, a cene samo rastu. Onaj peder Vučić samo u svoj džep trpa pare, a nas ko jebe.
Za razliku od arčenja onih iskusnih hard kor sisatih debelih plavih sado mazo Nemica kokošaka, utegnutih u kožnjaka, koje stalno ponavljaju jedne te istie fraze (JA, JAAAA! ŠNEL, ŠNEL BITE MAJNE GOSPODARE!!!) i, naravno, koriste mnogobrojna pomoćna sredstava (čitaj: bičevi, prutevi, šiljci, lanaci i katanci; ma šta im se nađe pri onoj njihovoj ručerdi) za vreme pamprčenja sa jačim (da li?) polom, ovde se radi o finom, može se reći čak, intelektualnom, vođenju ljubavi sa mladim, jedrim, vedrim, tek procvalim devojkama, koje zbog radnih obaveza nemaju vremena za zadovoljenje sopstvenih potreba. Pa i njima se iska.
TU-TUUUU, TU-TUUUU, TU-TUUUU
- Uf, ALO! Langzam Berta... Mirna more... ALO, KO JE?
- Mirko sine, ti li si? Ne čujem te ništa! Što te nema da se javiš? Kako ti je tamo u Drezdenu?
- A ti si kevo, idi bre, prest... BERTA! PETRA! RAUS! Joj kad vas ufatim... E, Izvini kevo, gužva mi neka ovde.
- A šta mi radiš srećo mamina? A ko su ti Berta i Petra?
- Kokam kokice kevo, ne brini ništa, sve je uber kul. BERTA, NE LIŽI PETRU DOK NE DOĐEM JA! GE IN DI CIMER! JA, JA, ŠNEL! E, mama. A, da, njih dve su, paaa... Kučke majko. Da, da, ženke, retriveri... Zlatni, jašta. Sve razumeju. Ja more. E, ae vikam te kasnije, nešto su se unervozile, moram didem da ih podojim. Pozdravi matorog, ćuz.
Glavna tema rasprave između oca i ćerke par dana pre svadbe, naravno to samo ako su mladini roditelji zaduženi za muziku.
Dok ćerka pokušava da ubedi oca da neće harmoniku na svadbi jer je to zastarelo i sve se sada radi na klavijaturama, otac ni da čuje, on hoće harmoniku na ćerkinoj svadbi kao da se on ženi a ne ona udaje
O: A da zovemo Žiku harmonikaša da svira na svadbi ?
Ć: Bre tata ne treba nam harmonika na svadbi, sve se danas radi na klavijaturama!
O: Ma nije isto kad onaj udara po dirkama i kad je Žika razvuče, mora harmonika da bude.
Ć: A što mora da bude?
O: Zato što mi je tako lepše!
Ć: Pa dobro, ti se lepo oženi ponovo pa nek ti svira harmonika na svadbi!
O: Dobro ajde da napravimo kompromis, da kod nas kući svira harmonika a u restoranu da bude šta ti hoćeš
Ć: Ma neću harmoniku na svadbi
O: Ma samo kod nas kući
Ć: Dobro može, ali pod jednim uslovom
O: Kojim?
Ć: Da ne svira '' Danas majko ženiš svoga sina '' !!
O: A što to da ne svira!?
Ć: Zato što ti ja nisam sin i ja se udajem, ne ženim se!
Glavni keršme u kraju. Nije jebao samo onu koju nije pitao.
Jebiga, poznato je da harmonikaš uvek odvoji pevaljku, pa ti onda sviraj gitaru, jeb'o te ćaćin ćaća!
-Jebem ti sunce krvavo, pa je l' Šone i ovu trsio? Vidi je kakva je... za nju bih i vojni rok služio...
-Ma, da...
-Vid' ovu sad... pa i ova ode gore kod njega?! Šta se bre ovo dešava?
-I ona... '93 riba, nije loša, a?
-Čuj loša? Pa, zbog nje bih i posao tražio... kuku majko, pršti, nema šta... 'de će sad ova?
-Ide kod Šoneta, ova ima i dete...
-MILF?
-Da, da, rođeni...
-Jebem te usta baš... 'ajd imaš 45 dindžerona? Fali mi za kocu... a i ne sedi mi se više na ovim klupicama...
-Šta's se smorio? Kakav je k'o Kemiš, 'lebtejeb'o... i on odvojio Zoricu... nema, mora 'armoike pod hitno da se 'vatam...
-Ahahahahha, 'ladno se ložiš na Zoricu...
Najgori moguć svjedok.
Policajac 1: Dobili smo dojavu da ste prisustvovali ubojstvu. Zaštićeni ste iza zrcala. Kada uđu osumljičeni, uzmite vremena i idenficirajte ubojicu.
Skeptik: Ja ne mogu identicirati ubojicu.
Policajac 1: Kako to mislite? Pa rekli ste da ste imali pogled na situaciju.
Skeptik: Pogled je subjektivan, osjetila nas zavaravaju i nije moguće ustanoviti što jest, a što nije.
Policajac 1: Molim???
Skeptik: Kao što nije moguće ustanoviti narav samog predmeta, nije moguće ni tvrditi jesam li vidio ili ne osobu, to jest njezinu supstanciju.
Policajac 1: Ja ne mogu vjerovati. U Vašu prosudbu se ne može pouzdati.
Skeptik: Vidim da ste došli do epistemološkog obrata i zašli u moje područje. Suzdržavanje od prosudbi je prvi korak.
Policajac 1: Ma koji je ovo luđak, Majko Božja? Vodite ga u umobolnicu.
Policajac 2: To vam je uvaženi profesor s filozofije.
Jedna od najmrskijih rečenica u bogatoj istoriji najmrskijih rečenica koju možete čuti od starijih članova uže Vam familije. Verovanje da određenu stvar treba ostaviti neko vreme da se dokuva, kako bi sledeći put bilo sretnije i berićetnije, izasralo je ovu bapsku izreku. Bez obzira na to što bi trenutna konzumacija ciljanog proizvoda momentalno ispunila željeni cilj, ipak je "neophodno" hladne glave krenuti u akciju, jer bi, po Marfijevim zakonima i definicijama sujeverja, takvo nešto dovelo do dugotrajnih posledica po korisnika, od gubljenja mogućnosti ponovnog stvaranja istog, pa do baksuza ekvivalentnom lomljenju ogledala ili neumivanju po povratku sa groblja.
Snajka: Evo, gotova torta, sad ću iseći da probate...
Svekrva: Nemoj, snaja, još, pusti je malo da odleži, nek si ti nama živa i zdrava, valja se. K'o zna kad ćeš sledeći put istu takvu spremiti ako je sad načneš.
Snajka: Dobro, majko. (u sebi: Jebi se matora, izlapeće mišomor dok ti ne dune da je pojedeš).
------------------------------
Sin: Mama, evo javili iz banke, stigla plata, odo' da dignem...
Mama: Ostavi je sinko da odleži malo, pa podigni ti sutra, valja se, nemoj neki baksuz da te uhvati da ti bude manja sledeći put.
Sin: Ma važi. (u sebi: Ako je sad ne dignem, ne gine mi škakljanje po rebrima od Mite Krunjača, već mu dva meseca dugujem).
Kada uložite sve svoje nade u neki predmet, veštinu ili osobu i na kraju izduvate kurčinu i nije vam jasno zašto ste ikad verovali da će vam to pomoći.
- Tebra šta ja to čujem da oćeš da se kačiš s Lemijem Tetkicom? Jesi ti normalan?
- Smiri se brate, lika zovu Tetkica, a i treniram aikido već 5 godina, obrisat ću patos njime.
- Zovu ga Tetkica jer nosi tetejac i kad spava, debilu. Aikido će ti pomoći kao klavir Aci Lukasu.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
- Kevo, odoh u Švicarsku brati bobičasto voće. Evo ti diploma, podloži vatru njome.
- Sine, nemoj, greota je, tolike godine škole. Inžinjer, a da radi na berbi voća. Pričekaj još malo, biće bolje.
- Majko, diploma mi ovde pomaže kao klavir Aci Lukasu. Bez stranačke iskaznice, mogu samo da ga duvam. Vidimo se za Božić, doneću čokoladu i sir s rupama.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
Lukas će večeras svirati na klaviru vrednom 300.000 evra: Tri puta je skuplji od cele scene. Instrument je sprecijalno za ovu priliku dopremljen iz Slovenije, proziran je i svetli u mraku
Skup zajebanih ljudi koji šire i brane religijsku dogmu i teraju ljude da veruju u Boga. Kod nas postoji nekoliko aktivnih inkvizicija : Kućni Savet, Komšijski Pakt i Poslovne Kolege. Glavna karakteristika svih troje inkvizicija jeste da kada te uhvate zbog neke sitne zamerke (preglasna muzika ili moraš da pomažeš oko nekog projekta na poslu) jeste da te mentalno muče i razbijaju na sastavne delove dok na kraju ne uhvatiš Bibliju i počneš da se moliš Bogu - zbog čega ih smatram uspešnim naslednicima starih inkvizicija.
Vojni penzioner iliti glavni inkvizitor Kućnog Saveta : "Druže komšija, ja smatram da bi trebalo da popričamo o problemu sa vašom muzikom !"
Žrtva Inkvizicije : "Ako ima nekih problema komšija, ja ću rado utišati muziku ili je slušati u odgovarajućem periodu."
VP ili GIKS : "Ah, komšija... pa vidite ja smatram da bi ipak trebalo da vam pokažem da problem nije samo u muzici, već i u vašem ponašanju i ...( pošto ovde ima ljudi koji nemaju vremena skratiću priču na to da je pola sata Glavni Inkvizitor mučio mentalno žrtvu o vremenu pre Hrista kada je bio Tito i kako momci nisu nosili ono što sada Žrtva nosi, kao i još hiljadu razloga...)
Žrtva Inkvizicije u sebi : "Majko mila božija, Isuse Hriste, Bože što me nisi zgromio kad sam prvi put zakoračio nego mi dopustio da me ovaj smara. Ponovo ću u Crkvu da idem samo da me ovaj više ne smara !"
Svadbeni funkcioner, ukras svake svadbe.
Pošto gosti posedaju i posluži se aperitiv, a pre nego što dođu mladenci i posluži se predjelo, muzika odsvira "Reših da se ženim dok sam jošte mlad" pa zatim krene u veselijem tonu ("Danas majko ženiš svoga sina", "Svadbeni venac", "Neka peva ova kuća") kada se najslobodniji gosti hvataju u kolo sa dostojanstvenim osmehom na licu. Kolu se priključuju i ostali gosti, a muzika svira brže i brže sve dok ne zasvira "Moravac". Tu nastupa kolovođa đavo.
Na prve taktove "Moravca" salom za venčanja se prolomi urlik "IJAAAAAAAAAAAAAOOOOOOO!", svatovi se okreću i traže izvor i otkrivaju ga u čoveku sa obe podignute ruke uvis. Čovek preskače sto, suverenim koracima prilazi kolu i hvata se na čelo. U tom trenutku menja se njegova fizionomija: hipnotisanog pogleda, ispravlja se, glavu zabacuje unazad, slobodnu ruku smešta iza leđa ili se hvata za rever i nabacuje dostojanstven osmeh. U početku znalački sitno veze nogama da uhvati zalet, a kada Kićo Guerini oplete "Čokoladni voz" ili "Mitraljez kolo" počinje da drma glavom, ramena okreće u trenutnom smeru kretanja kola, a nogama podražava Majkla Džeksona iz vremena dok je "Bad!" bio svetski hit. Tu ustanovljava da ostatak kola ne može da ga prati, pa se izdvaja i staje na sredinu i nastavlja da samostalno prepliće za primer, a ako neko i pokuša (pa čak i uspe) da ga prati, kolovođa đavo donosi stolicu, penje se na nju ne prestajući da igra i okreće noge oko nje u maniru iskusnog akrobate. U tem muzika zasvira tuš, predjelo se posluži, a kolovođa usijan odlazi na mesto, naručuje vinjak i pita prvog do sebe kad će više ti mladenci, jebo im pas mater.
Ulaznica u lijepi svijet krajnosti, sa sjedištem u prvom redu. Na sredini prvog reda. Proces uskakanja, zaranjanja, gubljenja i pronalaženja. I povratka na svoje.
- Ti si radio sa njima, kakvi su za saradnju?
- A što znam, i ovakvi i onakvi. Pregovarao sam sa onim Englezom, u startu katastrofa, čovjek se pravio Englez da to nije normalno, na čelu mu piše "ja nisam odavle", prvo ne zna šta nudim a poslije ne kapira šta želim, boji se sopstvenog potpisa, konfuzija. Ali kasnije, kada se otkravio, potpuno se istopio. Pravio se Englez za sve englesko, ne možeš prepoznati, kao da nije isti čovjek. Zove da se družimo, da se pije, jede, da se vrte peciva, da se čojkamo i junačimo. I nije uopšte loš, odlično smo se provodili.
- Da nije to onaj što vas sretoh prošle godine kako ga učiš da šmrkti rakiju?
- Taj, ne odgovara mu klima, stalno imao probleme sa sinusima, te ja reko' da mu pokažem narodni lijek iz mog sela...
- Majko mila...
Napraviti. Skuvati. Pripremiti doručak, ručak, večeru.
Ne brkati sa ''zgotiviti''.
Nije hrvatska reč.
Pozdrav.
Srbija, 1922
- Dobar dan, draga, oprosti što kasnim. Zadržao me gospodin Pašić nešto...
- U redu je, dragi. Ionako sam za ručak zgotovila jagnjetinu. Mnogo je lepša je kad se malo rashladi, nije li?
- O, dušo moja! Ti si pravi anđeo!
Srbija, 2011
- Ćao, kevo, ja iz škole. Jel' ima nešto da se jede?
- Ima, sine, napravila majka musaku od krompira, domaću proju a u frižideru imaš salatu od kupusa!
***
- Ćao, mama. Joooj, jel' ima nešto da se jede, ja s treninga...
- Ima, ćero, spremila majka musaku od krompira, domaću proju a u frižideru imaš salatu od kupusa!
***
- 'Ćeroooo...Jes' kuvala nešto danas, srce moje?
- Jesam, majko, zgotovila domaću proju a ima i salate od kupusa malo!
- Donesi insulin prvo...
***
- Zdravo, ženo, ja iz firme. Ima li nečeg za jelo, mrtav sam gladan?
- E, DA SE NOSITE SVI U TRI LEPE PIČKE MATERINE! U KUĆI NEMA NIČEG A JA ODO' U KAFANU!
Izraz kojim se oduvek definisalo novo razdoblje (era) rock muzike. Međutim, šta je problem: seljaci su ovo preozbiljno shvatili, i svojom glupošću stvorili Seja, Seku, Cecu, Indiru i ostale sektaše. Srbija je sada jedina zemlja u kojoj je rock na margini, a folk u mašini.
Rock text:
EKV - Bezimo u mrak (odlomak)
U mrak smo odvedeni, u mrak smo stigli preplašeni
Mesec je podivljao nad nama, zvezde su se sakrile od nas
Kosti nam je rastavila zima, vetar je zavijao na glas
Ostaje daleko iza nas, beskrajno daleko iza nas
Narodnjaci (Vise njih):
nisam to sto mislis samo jedna plavusa
koju ces da lako kupis za par mindjusa,
nisam to sto mislis samo jedna plavusa
kako samo mozes tako gde li ce ti dusa?
Neko vozi motor, neko vozi traktor,
ja i moja mala motokultivator.
Ja sam te volela,
a ti si me tuko,
proklet bio casak kada si me svuko,
te sam noci celu proplakala,
dabogda ti stoka pocrkala.
Mala moja lepa je ko luce,
kad se svuce lici na majmunce.
Zapevace Elvis Prisli,
dodji mala pa ga stisni.
Krstili me krstili u petak
ja sam rodjen kao izuzetak
Pistolj uzmi
zivot mi oduzmi
jer bez tebe i onako
umirem polako
Ima plave oci majko,
lepa je k'o ja,
da je drugi ne ozeni
dovedi je meni,
dovedi je meeeeeeniiiiii...
Krajnji stepen psovke "Jeb'o te onaj ko te napravio". E, da li se odnosi na babicu ili doktora to još nije jasno, ali u svakom slučaju znači da si promašen slučaj.
-Koviljka, šta je sad ovo na mom radnom stolu? 'De mi je brusilica? Ko je jeb'o ale po garaži? Je l' ona mazga što spava?
-Ne deri se. Dete je umorno, neka spava zlato moje...
-Maliiii! Oooo, Mali! Silazi dole, jeb'o te otac. Za dva minuta da si mi dole da raportiraš šta je ovo....
-Daj bre, Miodraže koji ti kurac? Šta si se razgalamio od rane zore?
-'De mi je brusilica? Jesi to opet nosio moj alat?
-E, dao sam Kizi da sredi neke gelendere, pa mu pala i razbila se... ali je obećao da će ti kupiti...
-Majko mila... moja brusilica od dvesta evra u rukama dva nesposobna idiota koja jedva po zemlji hodaju...
-Daj ne drami, nije sto dukata...
-Ali je dvesta evra, krv ti jebem. Jaoooo, jebem ti onog doktora što te prvi za noge povukao...
Pokeraski sleng za menjanje cetiri karte.
-Opet se kasno vracas kuci. Obeco' si da neces da kockas i pijes.
-Ma br-rre, ni-isam!
-Nisi, nisi, sta cu s'tobom jadna!?
De si do'sad?
-Ma po-omago' Mile-tu da sree-di neki namestaj... Da-a E-e, uf!
-Kuku majko mila, sta'me snadje!?
Aj da jedes i u krevet crni Dobrivoje, cccc...
*Ovaj nalakcen nad stolom jedva gleda dok mu zena ugurava tanjir medju laktove i kasiku u ruku, cusne ga po labrnji da ga razbudi i drekne:
-Ajde kukavce, da jedes...
*razali se jer ga je jako munula, pa se ovaj ufatio za glavu i napravio bolnu grimasu...
-Ajde Dobri moj, ajde... ima sarme, spremila Mara svojoj mukici, ajde... Da mi lepo ruckas...Pizda ti materina pijana... Pa da te sutra lepo izgrdim kad mi se probudis trezan... Voli moj dzukac sarme, zna Mara to... Ajde kolko' ces?
-Mmmpfh! Aamm...
Trr...Tri-pa-jed-nuu-uf!
Besomučno pritiskanje zakovrnute strelice koja pušta određenu, na primer, pesmu ispočetka ili osvežava stranicu nekog random sajta.
Žurka kod Živorada u stanu. Inače, Živorad forsira isključivo Dragana Pantića Smederevca. Jebem li ga, valjda je iz Smedereva.
Živorad: A sad za sve vas, pesma koju volim više od majčine gibanice.
Rastanci sa decom nikad nisu laki
podjednako boli prst na ruci svaki
šta to život majko učini sa nama
rađala si decu a sad živiš sama.
Lik sa taburea: Jedi govna, Žiks, znaš? Pa dokle, čoveče?! Silovao si taj riplej jedanaesti put, jebogaotacbogovi!
......................
-Tek što si postavio defku! Ne refrešuj više, u kurac te ljubim.
-Jedi govna, maži se po glavi i ućuti više. Iiiiiiii, 0:0. (baca miša)
-Eto! Sačekaj malo.
-Ma sad je stiglo nešto. Siguran sam.
-Koliko si siguran, krsta ti?
-Pazi sad. Iiiiiiii 0:0. Ma teraj se u kurac!
-JEB'O TE PAS, KOLIKO SILUJEŠ TU STRELIČICU. GORI SI OD KAČAVENDE.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.