Prijava
  1.    

    Razvoj hard diskova

    Prvi dio priče (kako to vole da kažu kompjuterski entuzijasti i prodavci hardvera) : Hard diskovi se razvijaju ogromnom brzinom, ali jednako raste i potreba za memorijom. Svaki novi "ogroman" hard disk koji se pojavi i za koji se u početku čini da ga je "nemoguće popuniti" za koju godinu postane pretijesan i "smiješan". Tako sam ja na primjer, u kompjuteru kupljenom 1999. (neka pentium dvica) imao hard disk od 6 GB i ljudi u prodavnici su mi rekli da još ne znaju nekoga ko je toliki hard disk uspio da popuni. I bili su u pravu! Nekoliko godina me je računar služio i svašta sam instalirao na njega, ali hard disk nisam popunio. Međutim tad nije bilo brzog interneta za skidanje ogromnih količina muzike, tad nisam imao ni digitalac da pohranjujem silne slike na računar i glavnina memorije se trošila na programe i igrice. Uz sve više skidanja muzike, filmova i sve veću pohranu slika i video zapisa došlo se do toga da je danas i hard disk od preko 100 GB često tijesan. (Neki ugrađuju i 1 TB i više)

    Drugi dio priče (važniji, iz perspektive običnog čovjeka): Iako nam se čini da je potreba za memorijom uvijek sve veća, to suštinski i nije baš sasvim tačno. Na današnjim ogromnim hard diskovima često imamo i po nekoliko hiljada (neki i preko 10 hiljada) pjesama, ali od svega toga neki ni trećinu ne preslušaju, a tek desetinu ili dvadesetinu redovno slušaju. Da li se i vama čini da time muzika gubi draž i možda čak i smisao, i da je sve teže emotivno se vezati za neke pjesme ili albume? Isti je slučaj i sa slikama. U kolekciji od 5000 fotografija važnost svake pojedinačne fotografije za nas uglavnom nije velika. Većina ljudi čak ni ne zna koje sve slike ima na računaru, a neke slike su pregledane samo onda kada su načinjene i možda još 1-2 puta poslije toga, a sada samo čame u nekom, za nas nebitnom folderu. A to što se tek desetak posto slika izradi, to je tek posebna priča. Sama matematika kaže da kad broj elemenata u nekom skupu teži ka beskonačnosti, veličina (a time i značaj) svakog pojedinačnog elementa u odnosu na cijeli skup teži ka nuli. Tako će možda za 20 godina biti kao da smo na hard diskovima pohranjivali pijesak - svaki fajl - jedno zrno.