Prijava

Па тешко да ћу наћи бољег саговорника!

JA PRIČAM!

Pričam kad se iznerviram, nekad naglas prokomentarišem ako vidim nešto na TV-u čak iako nema nikog i tako dalje...

pričam al ne naglas.

do jaja je kad se zgotiviš sa sobom.... ne s predsobljem.

Ja volim da kudim samog sebe. I onda sam sebe vređam. Pa se naljutim na samoga sebe, zbog uličnog vokabulara kojim vređam sam sebe i zbog odvažnosti da drznem na samoga sebe. Onda se strašno iznerviram, ućutim i počnem da šetam po sobi. Sve to radim, onako mrmljajući sebi u bradu.

Jel si nekad digo ruku na sebe kad si hteo da odbraniš sebe ?

Ја очекивао да се побијеш на крају како си кренуо;)

То раде особе којима су мисли толико хаотичне да ни не знају шта мисле док не изговоре то наглас. Страшно.

i onda prošetam ulicom i naletim na torimu koji mrmlja sebi u bradu i havariše rukama....
kapiram polaže ispit od pre 20 godina

То раде особе којима су мисли толико хаотичне да ни не знају шта мисле док не изговоре то наглас. Страшно.

Moje misli jesu haotične, nesređene i isprepletane.

Jа очекивао да се побијеш на крају како си кренуо;)

Jednom sam sam sebi udario šamar i onda sam rek'o "Jebote, koj' ti je, nisam mislio toliko jako". I odgovor "Izvini, ali povod je tako dobar".

Kad mi je do razgovora a nemam s' kim da popričam.

Cule španska serija!

Цуле брате.. СКЕРИ. Не бих волеео тебе да сретнем кад се увече враћам кући, поред гробља, по пљуску.

Ја моју собу сматрам особом тако да причам са њом. Моја соба је мој вечити саговорник, увек зна како се осећам. Док са кухињом то није случај.

Цуле брате.. СКЕРИ. Не бих волеео тебе да сретнем кад се увече враћам кући, поред гробља, по пљуску.

Malo sam asocijalan, pa zbog toga je to tako. A i sujetan sam i iskompleksiran. To sam skoro utvrdio.

Mislim da nema ništa loše u tome. Ako pričam sam sa sobom, konsultujem se malo, pa onda tek kažem nešto. Ili kako god. Ćuti tu, budalo!

oooooooo daaaaa svakodnevno pricam sama sa sobom.... navece ne mogu zaspati dok prvo malo ne porazgovaram sa sobom

Ја се са овим мојима редовно испричам.

Obavezno kad mi nešto ispadne oteram ga u šta mi prvo padne na pamet, sad ne znam je l' to sa sobom ili ispadajućim rekvizitom al' ajd'...
Kad moram da sklanjam stvari za nekim jebem-grebem sve po spisku i sebi i ovom što razbacuje...
Kad nešto tražim pa ne mogu da nađem, onda redovno nisam pametna, i šta mi treba da sama od sebe sakrivam...
Kad se desi da se posvađam sa nekim, posle se satima svađam i kad me taj više ne čuje...

Ma sve u svemu - sama sebi najbolji sagovorik! Ne treba mi niko!