
Jednom Sergej Morozov zaboravio šubaru a beše duvao opaki vetar. Čuo je za izreku “Čizma glavu čuva, šubara je kvari” Proverićemo to, pomisli. Izu levu čizmu i nataknu je na glavu. Idući tako bez jedne čizme, u stvari to nije lepo rečeno, idući tako bez jedne čizme na nozi ali sa istom na glavi, nagazi onom bosom nogom na veliki zarđali klin, koji mu se ceo zabi u stopalo.
Zaradio je infekciju koja se proširila i zahvatila čitavu nogu te su morali da je odstrane.
Posle operacije Dr. Raskoljnikov je prišao Morozovu držeći njegovu amputiranu nogu.
“Evo vaše noge” – pruži mu je.
Prihvati Sergej Morozov svoju nogu zagleda se u nju, ponosan na sebe što je, eto, sačuvao glavu.
Parola Čečenske vojske.
- Šta glumiš Rusa? I nama je hladno al skini tu šubaru da ti neki naš snajperista ne bi skidao.
- Imaš pravo, čizma glavu čuva šubara je kvari, nego jel si čuo da ovi naši hoće da kupe Etoa?
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.