Филм је добар, али књига је боља

  1. Meni je bas pao na pamet "Memento", svakako jedan od najoriginalnije napisanih scenarija uopste. Tesko je poverovati da je knjiga mogla biti kompleksna koliko i film, a da bude i razumljiva. U ovom slucaju film mora odneti prevagu. Uostalom, pokusacu da nadjem knjigu negde (prvi put cujem da je radjeno po knjizi), pa ako uspem dolazim da rezimiram.
    Obrnuti slucajevi (film-knjiga) su naravno cesci, zato ih nisam ni pominjao, vec ste taj aspekt analizirali.

  2. Филм је добар, књига је боља али турбо сличице аутића јебу кеву!

  3. Зато и кажем - књига може бити добро или лоше адаптирана. Добра ће пренети суштину

    Ja se ne slažem. Postojala je tendencija u XX veku, "muzičko slikarstvo", gde su kompozitori pokušavali da prenesu "suštinu" poteza, boja, kontrasta i prostorne strukture u vremensko. Iz evidentnih razloga im to nije pošlo za rukom. Neko otvorio temu "suština", moderator ih pustio da se poigraju, onda su sami rekli "ne ide" i tražili lock.

    Ja sam uživao u filmu "Parfem". Knjigu ću možda nekad pročitati, ali neću je smatrati za "isto delo", samo zato što znam "šta je bilo na kraju". Jer, ako neko veruje da sredstvima fabularnog koncepta može da mi prenese šta je u pomenutom filmu bilo na kraju - mislim da se vara.

  4. Hteo sam da spomenem Parfem, ali već ima u prvom postu.

  5. Ja zadnje sto sam procitao a da se ekranizovalo je davincijev kod. Prvo sam procitao knjigu pa kasnije nekad gledao film. Knjiga je perverzija dobra, procitao je za 2 dana ali film je promasaj strasan, toliko (po meni) bitnijih stvari nisu stavili u film, a i ono sto su stavili sve je nekako šturo i onako otaljano.

  6. Заправо филмови ''Хари Потер'' су жешћа срања у односу на књигу, књига убија. Све детаљно и неке мале ствари које избегну у филму имају важну улогу, на филм све изгледа неповезано.

  7. @Vehbija: po cenu da ispadnem seronja, i bez namere da kritikujem film, pročitaj knjigu Parfem - nije obimna, a čudesno je napisana. Svako za sebe je poseban doživljaj.

    Ja sam fan Kinga i Barkera. Prvi je nemoguć za preneti na platno, a drugi piše sa namerom da bude prenet. Retki uspesi sa Kingom tipa Mizeri ili Trkač su ekstra dobre adaptacije, ali su slučajevi gde se scenarista odrekao pola autonomije. Volim filmske adaptacije, više volim knjige, ali se trudim da ne procenjujem jedno prema drugom.

  8. @Вехбија - теже је пренети утисак слике у музику. То већ улази у потпуну апстракцију, јер те две уметности немају конкретних додирних тачака.
    Што се Парфема тиче, то је неки мој лични утисак. Прво сам видео филм, био ми је интересантан. Онда сам прочитао књигу, па поново одгледао филм. Сматрам да је могао много боље да се одради. Јебеш га, главни лик треба да је наказан (мада је добро одглумљен), а они ставили лепотана, док управо последњој сцени (тј. претпоследњој) фали "оно нешто", макар то била чиста размера догађаја.

  9. Totalni promašaj je filmska adaptacija knjige 'Ja sam legenda'. Između filma i knjige niđe veze.

  10. Upravo to Vojteče, mnogi filmovi deluju interesantno DOK ne pročitaš knjigu. Tek posle skapiraš koliko je loše odrađena adaptacija.

  11. Реме, има ли онда смисла екранизовати књиге?

  12. Ima, jer postoji i dobra ekranizacija. Ne kažem da su sve loše. A pre svega dosta filmova ima za cilj da približi neku priču ljudima koji ne vole da čitaju. Jer složićeš se dosta ljudi gleda filmove, a ne čita knjige.

  13. Jer složićeš se dosta ljudi gleda filmove, a ne čita knjige.

    Увек.

  14. moam da citam anu karenjinu za lektiru, pa vas pitam hocu li moci da provucem sa filmom?
    da li tamo ima onih opisnih detalja?

  15. Ja Anu Karenjinu nisam čitao, jednostavno ne volim da čitam ono što moram. Možda je pročitam jednog dana. Ne znam. A da li ćeš moći da se provučeš sa filmom, verovatno zavisi od tvog profesora i njegovog načina rada.

  16. A da li ćeš moći da se provučeš sa filmom, verovatno zavisi od tvog profesora i njegovog načina rada.

    Ja se, nažalost, nisam provukao!

  17. Занимљива тема.

    Сматрам да човек треба да се труди да не упоређује филм и књигу, јер ће у 100% посто случајева његов доживљај књиге да се разликује од режисеровог виђења и представљања идеје кроз филм. Могу да се поклопе поприлично, али никада неће у потпуности. Мада никад нећеш успети да оцењујеш филм само у односу на друге филмове и књигу само у односу на друге књиге, јер увек ти ту негде стоји свест о делу које си прво спознао.

  18. "Autostoperski vodic kroz galaksiju" je po meni potpuni promasaj sto je uopste radjen film, jer takva knjiga jednostavno ne moze da "stane" u film.

    Potpisujem.Nemoguće je natrpati knjigu od 200 strana u film od sat i po i očekivati da valja. Čitao sam knjige iz serije "Letopisi Narnije" i film je sranje naspram knjiga...

  19. "Паклена поморанџа" је добра, али слободнија.

    Baš sam u novinama danas pročitao tekst Entonija Burdžisa o Paklenoj pomorandži. Film je urađen po američkoj verziji knjige. Inače, postoji britanska i američka verzija. Amerikanci su izbacili poslednje poglavlje romana, jer u njemu Aleks odrasta, odlučuje da se odrekne nasilje i pokaže mogućnost moralnog preporoda kod čovjeka, što autor smatra i suštinom književnosti. U tom 21. poglavlju ( 21 kao kompletno odrastanje, sticanje punoljetstva), :
    ' Aleks prosto odraste. Njemu jednostavno dosadi nasilje i prepozna da je ljudsku energiju bolje utrošiti na kreaciju, a ne na destrukciju. Bezlično nasilje je prerogativ same mladosti, koja posjeduje isuviše energije, ali malo talenta za bilo šta konstruktivnije... Moj mladi siledžija dolazi do otkrovenja da nešto korisno mora odraditi u životu- da se oženi, napravi djecu, da pomorandžu svijeta potpomogne da se okreće u rukama Gospođina i možda na kraju krajeva i stvori nešto- muziku, recimo...' .. Eto, rekoh da podijelim sa vama i ovu zanimljivost.

  20. Ја сам читао британску. Знам да је Барџис попиздео кад је видео крај филма. Сниман је и прави крај (за кога су Барџис и Мекдауел мислили да ће бити у филму), ал Кјубрик одлучио да га сасече. Омашио читаву поенту, ал је филм, свеједно, до јаја.

Rekli o sajtu

Na sajtu vukajlija.com definisan je pluskvamfutur I i II , poseban morfološki oblik glagola, kojim se služe političari kada govore o ulasku Srbije u Evropsku uniju.

Kurir · 20. Februar 2011.