Prijava

Inspirisan ovom definicijom http://vukajlija.com/anatomija/180994 i ovim tekstom http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/285143/Losa-prolaznost---na-ispitima iz koga bih citirao:

Na Beogradskom univerzitetu rađena su istraživanja o prolaznosti na svakom fakultetu po predmetima. Rezultati su pokazali da na svakom fakultetu postoje jedan do tri ispita koja su usko grlo i za mnoge studente nepremostiva prepreka.

otvaram temu o bauk predmetima na fakultetima koje studirate ili ste studirali, i vašim iskustvima sa njima.

Baš "opuštajuća" tema za vrelo ljetno veče. :zli osmijeh: (A i jeste opuštajuća onima koji su to skinuli s vrata, a prošli bez trauma)

Dakle, šta mislite zašto postoje "bauk" predmeti? Da li su takvi predmeti zaista neophodni i da li je neophodno da budu baš toliko teški? Da li oni zaista imaju funkciju selekcije i uskog grla na fakultetima, tako da svako jednostavno ne može da završi fakultet. Ili je možda sve to mit i studenti (uglavnom loši) preuveličavaju stvari i ispredaju mitove o preteškim ispitima?

I da, KOJI konkretno ispiti slove kao "bauk" na vašim fakultetima?

Не постоји баук предмет генерално гледано. Постоји нешто што некоме не иде од руке. Међудим постоје ретардирани професори, који од неког предмета праве култ. Код мене је такав професор органске хемије. Пролазност мизерна, људи не знају одакле више да уче и тако то. Предмет није наиван, али није ни толико тежак, колко овај психопата воли да обара.

U BL, a i na većini drugih pravnih fakulteta rimsko pravo slovi kao bauk. Mada ko god ga je položio ovdje u BL kaže da je profesor vrlo korektan i da ako si naučio nema zime, i ne traži ništa nerazumno.

Ja što sam se prebacio na filološki, to je zato jer sam pravo upisao onako bezveze i nisam se u tome našao, a ne zbog nekih bauka. Jednostavno nisam imao motivaciju.

Na filološkom nemam problema s motivacijom, osjećam da sam se našao u ovome, i nisam naišao ni na kakve bauke još uvijek, a ako i naiđem neću vjerovati u te priče, već ću učiti kao i svaki drugi ispit.

Право да ти кажем, у средњој нам је Стари Завјет био лаганица. На факсу - Нови :)
Црквено право исто није нешто било тешко, ал' зато Литургика. Ту су падали људи ко крушке.

У суштини, хоћу да кажем ово што и Дотер:

Не постоји баук предмет генерално гледано. Постоји нешто што некоме не иде од руке. Међудим постоје ретардирани професори, који од неког предмета праве култ.

Тако да је тема у старту пропаст, ал' нека те. Не ваља се рушити сњешко, поготово кад је отварач теме имао најбољу вољу :)

Сјетих се нечега. У основној сам увијек имао пет из ликовног, ал' не зато што знам цртати (благе везе с цртањем), него зато што сам био психо. Ево рецимо тема ''Зима''. Ја нацртам неко ретардирано дрво, још горег Сњешка и једно 700 до 100 (словима: сетамсто до хиљаду) пахуљица.
Какве ово везе има с темом не знам, ал' ви ћете већ извући неко наравоученије.

Hemija, ali mislim da je zbog profesorke

A da li iko misli da zaista neki predmeti imaju ulogu da naprave selekciju, tj. "čišćenje" ? Malo mi je neozbiljno da u novinama na to direktno aludiraju.

Ja sam do sada samo sreo jedan bauk predmet - Projektovanje proizvodnih sistema, kojeg su nam u to doba svima na masteru na FTN-u ućerali jer je to bio predmet koji je dekan držao, ne znam da li je i sada to slučaj. O, matero mila! Posle svih lepih matematika, mehanika, impulsnih i digitalnih električnih kola, veštačke inteligencije i senzora i aktuatora ja dobijem predmet sa tri jebene knjige i zbirkom zadataka gde se uče bizarno formalne definicije šta je viljuškar, šta je to radnik, šta je radno vreme i šta je to alat, kako detaljno isprojektovati organizaciju proizvodnje fabrike po socijalističkom modelu iz Rusije sedamdesetih godina. Na vežbama nas asistent (zamisli lika sa Lakosta majicom utrpanom u pantalone, i nauljenom kosom začešljanom u stranu) vodio do nekog postrojenja koje ne radi da nam "pokaže" kako bi to trebalo sve izgledati da je kojim slučajem u pogonu, a eto nije... Uz to s vremena na vreme bacao pošalice koje bi možda mogle nasmejati baba seru na bijeljinskoj autobuskoj stanici, i eventualno pokojeg sredovečnog wannabe jebača iz kladionice.
Uglavnom, mnogo godina mi je trebalo da ovo govno izbacim iz glave kao i da zalečim posledice učenja istog. Još ponekad imam tikove, budim se znojem okupan.

Meni u porodici vlada misljenje da je Statika na Gradjevini zajeban predmet.

Da mi je samo znati kad će se konačno naš obrazovni sistem osloboditi komunjarskog naslijeđa.

Историја Старог Рима и историја Старе Грчке и Старог Истока али на универзитету у Београду у НС је нпр. другачије.

то су гигантски испити. и по мени ако хоћеш да будеш озбиљан познавалац свих друштвених процеса и догађања у свету, данас и раније, неопходно је да ово буде обимно.

ево на пример ако хоћеш да дођеш потпуно спреман на испит из рима, толико спреман да можеш да полемишеш са професором, да се надовезујеш, да водиш потпуно равноправан разговор на ту тему, да нема шансе теоретске да паднеш, било би паметно да прочиташ неких 5 000 страна а научиш једно 700 - 1000. дакле тај број да прочиташ више него једном. па ти види. или ако хоћеш можеш и да научиш једно 600 страна па да пробаш и можда прођеш.

Vjerujem da je istorija zajebana, znam to još po profesoru iz gimnazije. A zašto je zajebana, zato što te čovjek može pitati o svemu što se tiče tog perioda, nevezano za knjigu. A to je po samoj svojoj prirodi mnogo opširno, i ima izvora koliko hoćeš.

Istorija je zajebana jer ti sve cinjenice moras da drzis u malom prstu, a kada te profesor pita nesto sto je 'zajebano' moras da baratas njima i da to povezujes. Mislim, meni to nije problem, ali deca izadju da odgovaraju npr. Francusku u doba revolucije, a kada ih profesorka pita neke osnovne cinjenice oni ih se prisecaju. Je l' treba da vam pricam sta se desi kada ih pita da povezu nesto.

Код мене на факултету "постоје" 3-4 таква предмета. Наводници су ту јер према мом мишљењу су то само надуване приче вечитих студената, лењиваца и татиних синова којима је тешко да прочитају књигу од 500 страна и науче 30 дијаграма који итекако имају смисла. Нпр. најтежи предмет на мом смеру су Базе података. Теорија 50 страна за испит, остатак информатика и мало математике. Само слушаш професора, асистента и радиш задатке које ти задају и имаш бар осмицу. Ја добио деветку из прве док су поред мене полагали људи који су вршњаци са асистентом на смеру (једно 5-6 година старији од мене). Само кукају и мислим да и дан данас након 4 године и даље висе на истом факултету и покушавају положити један обичан испит за који је потребно 20 сати правог труда. Сума сумарум: има тешких испита, нема неположивих испита.

П.С:
Ово говорим из личног искуства. Не знам какво је стање на другим факултетима, али не верујем да је драстична разлика.

Јово баш зато. Самим тим што је опширно и он сме те пита шта му падне на памет из тог периода, а реално и треба да буде опширно, јер само када је тако, човек добија комплетну слику, и зато и наука кида, јер обухвата и историју уметности и филозофију и теологију и социологију и етнологију, итд; и при том све што каже Манутд, треба да капираш да би их повезао и разумео.

Старогрчи језик... остваљам га за крај лоло.

Јово баш зато. Самим тим што је опширно и он сме те пита шта му падне на памет из тог периода, а реално и треба да буде опширно, јер само када је тако, човек добија комплетну слику, и зато и наука кида, јер обухвата и историју уметности и филозофију и теологију и социологију и етнологију, итд; и при том све што каже Манутд, треба да капираш да би их повезао и разумео.

istina, ali će to biti u najopštijim mogućim crtama. primerice, istoričar srednjeg veka nije dobar poznavalac filozofije tome akvinskog, niti muzike sestre hildegard, niti freskNog slikarstva, već o tome može da razglaba samo u najopštijim crtama, jer se istorija bavi pretežno događajima. istoričar ne kapira filozofiju tog perioda ni blizu koliko i filozof, niti muziku u onoj meri kao muzikolog, itd.

a kompletnu sliku je nemoguće postići, možda čak i ponajmanje istorijom

Malo je šteta što se u školskim programima ne izučavaju paralelno određene epohe iz istorije, a i recimo umjetnost, književnost i muzika tog perioda iz likovnog, srpskog i muzičkog. Tako bi čovjek imao jasniju sliku nekog perioda. Mada razumijem zašto to ne može tako, npr. skoro nikakva antička muzika nije sačuvana, i onda dok se radi antika iz istorije, muzičko bi moralo da bude na čekanju.

Ali recimo ko hoće te stvari samostalno da izučava, po meni, trebao bi se prvo upoznati sa istorijom nekog perioda, a onda, koliko je u mogućnosti učiti o umjetnosti, književnosti i filozofiji te epohe.

da, ali istorija bi bila samo opšti okvir koji čine događanja. to što ti znaš da je dekart živeo u vreme vladavine luja trinaestog ili da je u to vreme bio tridesetogodišnji rat u evropi teško da će ti pomoći da ti shvatiš koncepciju novovekovnog subjektivizma u filozofiji koji je otpočeo s dekartom

To stoji, ali se iz istorije ne uče samo događaji, tipa ratovi, vladavine kraljeva i sl. nego se dosta uči i o društvu tog vremena, e a sad mnoge stvari iz umjetnosti se dosta naslanjaju na društvenu situaciju, što se tiče filozofije tu je malo manji uticaj, mada vjerujem da i tu postoji.