Prijava
   

Lingvistički purizam

Jezičko čistunstvo je pravac za koji se dakako zalažem, kao i velika većina rodoljuba zainteresovanih za jezikoslovlje. Mislim da jezik nije bogatiji onoliko koliko ima pozajmljenica; baš naprotiv, verujem da je jezik bogatiji onoliko koliko sadrži svojih reči za određen pojam.

To bi doprinelo mnogo većem razumevanju starorečja (arhaizama), drugih slovenskih jezika ali, što je najbitnije, shvatanju značenja određenog pojma bez nekog većeg predznanja o njemu.

Evo primera: Čovek ne može znati šta je avion dok mu se ne objasni, ali bi mogao sam iz reči zrakoplov i vazduhoplov da zaključi da se radi o nečemu što plovi kroz vazduh, bez predznanja, dakle o avionu.

Takođe, mislim da bi u našem književnom jeziku sva starorečja slovenskog porekla sa prostora gde žive Srbi morala da nađu svoje mesto u ravnopravnom korišćenju i rečniku; da se na našem jeziku ravnopravno može reći i lep i ubav i krasan i da sva tri oblika budu jednako pravilna. I govoriti, i zboriti, i kazivati i tako dalje.

Naš jezik bi onda postao potpun, vrlo razumljiv svima i ČIST.

Leksikon, edukacija, astrologija - Rečnik, obrazovanje, zvezdoslovlje

Komentari

Protiv sam pretjeranog jezičkog purizma, ali dajem plus zbog dobre argumentacije.

Ima argumenata racionalnih i za i protiv koji se mogu posmatrati odvojeno od nacionaliznma i emocija.

Minus, i nije neka argumentacija, i dalje ne vidim dobar smisleni razlog za mržnju pozajmljenica, ovo je ono tipično patrijotsko busanje bez neke preterane potrebe.

Nema druge, okaditi ga.

...верујем да је језик богатији онолико колико садржи својих речи за одређен појам.

Тачно. У пракси, наравно, неизводљиво, па се треба трудити да се нађе нека златна средина: да се туђице (варваризми) узимају само онда када је то умесно, а не да се стихијски уводе у језик, и то углавном из неких нејезичких разлога: идеологија, помодарство и сл. Нпр ако се "дистракција" у тениским коментарима појавило јуче, код нас су почели да користе већ данас (и то ујутро).

"Звездословље" би пре било астрономија. Још у 19. веку знало се за разлику између "звездознанства" (астрономија, проучавање свемира) и "звездоча(т)ства" (астрологија, читање звезда, тј гатање по звездама).