
Mrtva tačka je polazište, a živo blato ishodište. Dakle, kad krenemo sa mrtve tačke, zapadamo u živo blato.
Ako na mrtvu tačku gledamo iz različitih uglova, zauzimamo ćoškaste stavove.
Tačka u geometriji nema dimenzije, i nalazi se u preseku dve prave, odnosno tri ravni. Mrtva tačka svojim mrtvilom dobija dimenziju statične ispunjenosti. Nalazi se u preseku dva kriva gledišta, odnosno tri ravni pogrešnog posmatranja.
Dobro je staviti tačku na pljačku. Ali, tačka mora da bude ŽIVA. Ako se stavi mrtva tačka, revitalizuje se pljačka, pa se posle moraju staviti tri tačke ...
Znak interpunkcije na kraju potvrdne rečenice.
- Da li uzimate ovde prisutnog Milovana za supruga?
- Da.
Prostorno zamišljen entitet u službi koncentracije.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.