
Prema definiciji, dan(i) koje bi trebalo provesti u krugu porodice. Međutim, prema balkanskom mentalitetu, praznici se koriste za pražnjenje frustracija, novčanika i ispoljavanje najnižih strasti kod Homo Sapiensa. Krkan se napije, pa ga drugi krkan razbije, a balavi klinci misle da su opasna mafija.
Za praznični dernek, najlakše je dobit' degenek.
Reč nastala jednačenjem po zvučnosti u reči prasnik, u značenju dan kada se uprasiš, postaneš kao prase. Izvorna varijanta se vremnom izgubila.
-Gde ćeš za praznik?
-Prvo ćemo kući, ono čajna kobasica, pavlaka, kajmak, salata sa prazilukom, slaninica, kuvano jaje. Posle idemo kod tašte na ručak, plećka na krompiru, šnicle, ruska salata, torta. Posle kolač uz kafu.
- a sutradan?
- dolaze moji. Doneće pečenje i tortu.
- znači vi skromno, u krugu porodice.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.