
Oprečna su mišljenja o biću zvanom Pošten Čovek. Jedni kažu da je to mitološko biće iz rane srpske religije. Drugi zastupaju stav da je to biće stvarno postojalo i da je izumrlo nakon Drugog Svetskog Rata. Treće učenje, pak, kaže da je to endemska vrsta: postoji, ali zbog previše predatora na čijoj je meti, vešto se skriva, pa je nemoguće utvrditi stvarno postojanje i staviti pod zaštitu UNESCO-a.
Stara narodna poslovica iz koje zaključujemo da čovek nema rogove.
-Mama, mama, izrasli mi rogovi!
-Sjajno sine, sad više ne moram da te vezujem za reč.
Izraz koji se koristi kad' uočimo veću zavidnost naših prijatelja nad nekom osobom, osoba koja je u boljem položaju u svakom pogledu u odnosu na istih. Uglavnom su to neko uspešno poslovanje, postizanje nečeg što niko nije mog'o da zamisli, jednom rečju ostvarenje sna.
(obični radnici) Gledaj ti ovog molim te unapredio ga gazda, i još se vozika u njegovom mercedesu SL500. Kakav je to ljigoša, pa ja to nikad ne bih uradio.
(stariji čovek, koji radi neku montažu u firmi, renoviranje)
Eee, deco, deco, nije to lepo, i vi bi tako da ste na njegovom mestu.. Lepo reče jedan stariji čovek: Kad' čovek ima sreću, mogu da ga mrze samo.
Čovek koji se ponaša kao da nema ništa a ima sve, nasuprot čoveku iz grada koji se ponaša kao da ima sve a nema ništa.
Neki vid altruističnog pravdanja.
-Što si mi jebo ovcu?
-Pogreši čovek. Teo sam kozu.
Због народног веровања да су високи људи супериорнији у свим пољима, настала је горе наведена фраза, која служи као прекор високој особи што не може нешто да уради, иако често то нема никакве везе са висином.
отац: Види, сине, како леп дан данас, мајку му јебем, ајмо цепат' дрва.
син: Не могу бре, ћале, морам да учим за испит.
отац: Иии бре, толики човек, а рађе би да учи но да цепа дрва. Да те питам, сине, нешто искрено, да ниси ти од оних, а?
-----------------------------------------------------------------------------------------------
севастократор Бранко: Пресветли царе, опсада Солуна још траје, али нажалост без помака.
цар Душан: Еј, толики човек, не може један јебени град да освоји. Не, немој да си тужан, није проблем у теби, него у мени што ја 'оћу свима вама 'леба да обезбедим, јебем ли вам мајку у пичку ону неспособну, аааа има ја да укинем све повластице властели, не звао се ја Стефан IX Урош IV Душан Немањић, за пријатеље Силни.
-----------------------------------------------------------------------------------------------
Јован: Не могу ја да прођем бре кроз овај ходничић, жено, ово бре као да је прављено за керове, не људе.
Јелена: Ау, толики човек, а не може да прође кроз овај ходничић, знала сам да је требало да се удам са Петра.
Misteriozna ličnost u situacijama kada nešto debelo zaseremo.
- 'Ajde priznaj šta si radio, video te je jedan čovek.
Za naše roditelje kriminalac koji nije zaglavio robiju.
-Vidi onog Šarića šta sve ima, ma rekao sam ja, sposoban čovek...
Čovek je po definiciji proklet. Koliko god da ima, uvek mu je malo i uvek bi još. Što više ima, više je nesrećniji, a što manje ima, lakše pronalazi sreću u malim stvarima. Retki su oni koji su se stvarno i bez samoobmane uzdigli iznad materijalnog sveta i ostavili ga iza sebe kao najobičniji privid i zabludu.
Daš mu prst, on traži celu šaku. Daš mu šaku, on ti uzme celu ruku. Daš mu i ruku, a on ti otkine glavu. Sutra će već na samom početku tražiti odmah dva prsta. Nije bitno ako će tako gaziti preko mrtvih, bitno je samo to još, više..
U zavisnosti od primera, ili ugla posmatrača, ovaj opis može da se odnosi na veoma bitnu ili sasvim nebitnu osobu.
- Ženo, je l' me tražio neki čovek?
- Pa, i nije neki...
U Srba, to je predak, čiji se ceo život odvijao, između doba turskog imperijalističkog kolonijalizma i doba Brozovog titoističkog apsolutizma, ukratko, između 19. aprila 1867. (1.) i 29. novembra 1945. godine. (2.)
Fusnote:
(1.) - 19. aprila 1867. godine, knez Mihailo M. T. Obrenović je preuzeo ključeve beogradskih tvrđava, od Ali Riza-paše, beogradskog zapovednika.
(2.) - 29. novembra 1945. godine, maršal Josip Broz Tito i KPJ su zvanično preuzeli vlast u državi.
Čika Mile:
,,Od mojih predaka, jedino je moj deda Živojin, bio slobodan čovek...''
Česta pojava kod muških jedinki gde se svakog jutra pitate da li se ispišati k'o čovek, ili ga izdrkati k'o majmun.
Često mi se desi da se probudim sa kamenom erekcijom. Možda je to zbog snova, možda zbog manjka seksa, možda zbog moje ultrapotentnosti ili možda samo zbog toga što mi se dig'o.
Keva me još od malih nogu učila da tempiram kada ću ići wc, tj. da naviknem organizam da idem da kenjam i šoram ujutru, u to doba pred školu, tako da me ne hvata "frkica" na času. Ja evo, već treću deceniju svog života kenjam čim se probudim, osim ako ne zaboravim, a volim da šoram i kenjam u isto vreme, ništa slađe.
Problem često nastaje kada se probudim sa jebenom bejzbolkom u gaćama. (onom šuntavom, što se prodaje po ekskurzijama na Kopaoniku i Zlatiboru, ima ispisano jebeno ime mesta, tipa čajetina, i predstavlja svojevrstan suvenir, pravi komad drveta koji je simbol čitave kulture toga mesta, jebena bejzbolka)
Ustanem sedem na šolju, čekam da se iskenjam dok ne znam šta da radim spreda. Dal' da piškim ili da se igram. Najčešće bih ga tako slatko izdrkao, jer je jebeno tvrd stamen i u najboljem izdanju, ali mi se u isto vreme i mnogo piški.
Onda probam da zavučem u šolju, ali teško ide (tu ide tehnika dijagonalnog šoranja u sam vrh šolje, ima negde neka definicija o tome), onda ga izvadim pa krenem da drkam, ali jebeno mi se pripiša.
Tu nastaje najgora dilema koja me skoro svakog jutra muči. Ako se ispišam, drkanje posle toga mi neće biti toliko zabavno, a i odužiće se, a ako ga izdrkam (ako uspem, a da urin pod pritiskom ne pređe u kontraofanzivu), neću moći da se ispišam odmah posle toga, zbog nesavršenosti muškarca kao jedinke. A mnogo volim da se ispišam ujutru, onako, junački.
Sve bi to možda bilo mnogo lakše da nemam tu naviku da se iskenjam svakog jutra, a pošto sam brzi kenjač onda sam već do sada obavio taj posao, ako ne ceo, a onda barem do pola, a guza musava.
Najčešće se ispišam, pošto ipak više volim da se olakšam, a onda ako imam vremena i ne moram nigde da idem, vratim se posle 10-15 min pa odradim i to drugo.
Ne znam za vas, ali ja tako.
Sve u svemu, žene su blažene, one nikada nisu u dilemi.
Mesija.
San svih Srba još od početka devedesetih.
Dolazak nekog novog čoveka na političkoj sceni koji će pohapsiti kriminalce, uništiti korupciju, uzeti od bogatih i dati siromašnima.
Kada on dođe na vlast mediji će ponovo biti slobodni, standard će biti malo bolji, sudovi će biti pravedni, Evropa nas neće maltretirati, jer on će umeti i šakom od sto da lupi i neće dati da nas muštraju. Klopa će biti nešto jeftinija, struja takođe, grejanje, dečija garderoba, infostan, a banke će da malo iskuliraju i ima da daju povoljnije kredite.
Neće više biti ovih ogavnih lopovskih faca po TV-u, iz raznih stranaka, koji nam obećavaju jedno, a onda kada se dograbe fotelje samo trpaju sebi i svojima u džep. Neće ih biti jer će da budu u zatvoru.
Kosovo će biti potpuno naše ponovo, neće se sve pare slivati u Beograd, više će se rađati beba nego što umire ljudi, pa čak će i Partizan i Zvezda kidati u Evropi.
Sveža krv. Nov neiskvaren čovek na političkoj sceni sa armijom sličnih njemu koja maršira iza njega.
San svih nas.
Букснетина™: Brate došao je i taj trenutak kada ulazimo u politiku.
Johnny Kurajber: I stvarno je bilo krajnje vreme. Ovoj zemlji je potreban nov čovek, novi ljudi, nova struja, nova energija. Šta je bilo na temi na Vukajliji? Jesi dobio neki dobar predlog za ime stranke?
Букснетина™: Pa pored onih uobičajenih i očekivanih zajebancija tipa, Stranka JEMEN, Stranka Rasnih Jebača Srbije, Pandani, Kaizenovi Svedoci, Anti-Sektalika Pokret, Rade Lacković Vrhovni Bog, Ipčetov Pokret za Bolju Srbiju i tako to, pojavilo se jedno zanimljivo ime tu.
Johnny Kurajber: Koje?
Букснетина™: Stranka Novih Ljudi. Jeste nam skraćenica malo nesrećna SNLJ, ali opet zar je to bitno uopšte.
Johnny Kurajber: Pa i nije bitno. Bitno je ono što ćemo uraditi za Srbiju i za sve ljude u njoj. Znaš Buks, mene keš ne interesuje. U ovome sam samo zbog toga što želim bolje sutra za sve.
Букснетина™: I ja, naravno. Dosta je bilo ovih lopova i lažova. Mi smo sveža krv koja će promeniti zemlju.
Johnny Kurajber: Prva rečenica u statutu stranke će biti: "Ova stranka postoji samo zato da obezbedi ljudima Srbije bolji život i lepšu budućnost."
Букснетина™: A ko se od naših bude oglušio o to, sa njim ćemo se najsurovije obračunati.
Johnny Kurajber: OK, vreme je da pogledamo i kakav kadar imamo na sajtu.
Букснетина™: Ma ne brinem za to. Ima odličnih ljudi ovde. Otvorićemo temu na forumu da ljudi malo pišu o sebi, pa da vidimo ko je za šta. Za SNLJ! Za Srbiju!
Johnny Kurajber: Za SNLJ! Za Srbiju!
Fizički izgled. Dovoljno je staviti naočari na nos i svi misle da si pametan
- Komšija, da vam kažem ja nešto, vidim da ste pametan čovek...
suprotnost poređenju ko konj. Koristi se za primer pravilnog vršenja neke radnje.
Šta si se zavalio tako ko konj? Sedi lepo ko čovek!
Jedan od najboljih mehanizama odbrane do sada izmišljenih.
Kada pogrešite tako da apsolutno nemate nijedno opravdanje, čak ste i sami zbunjeni time kako ste uspeli toliko da userete stvar, kada vam i rođena majka kaže: "Sine, ti si idiot", vaš odovor njoj i svima drugima koji komentarišu kakav ste buzdovan ispali: "Čovek se uči dok je živ..."
Bonus: Nakon ove konstatacije, niko neće nastaviti da vas vređa..
Da te JA pitam, majmune jedan retardirani!
Elem, međ' nebeskom braćom našom, veoma popularan apendiks upitnim rečenicama u kojima se, između ostalog, želi naglasiti sopstvena zblanutost inkriminisanim postupkom/cima sagovornika od preko puta. I kako su gorepomenuti stanovnici neba od vajkada bili mistično nedokučivi i redovno nespremni na saradnju, ovo predstavlja suptilan pokušaj da se pronikne u podsvest istih - espešli onog muškog dela - i zapravo sazna zašto je tajitaj ubijen, gde je nestao jebeni deda, šta to već metar dana rezi iz pravca podruma, zbog čega je upotreba kondoma tako komplikovana rabota, ko je srao van rupe ali i rasvetle svi ostali logici nerasvetljeni slučajevi. Uostalom - "Lepa reč i gvozdena vrata otvara." Saznanja, doduše, mogu biti mešovitog sadržaja...
- Kuku, crni sine, pa što unakazi svoju ženu onako, da te čovek pita?!
- A, jebiga...Ponovo mi kurva nije dala da pijem pivo iz flaše a ti znaš, majka, kol'ko sam ja tu na pokojnog oca...
- Znam, znam...
-------------------------------------------------------------------------------------------------
- Pa, što si dirao MOTORNU TESTERU kad ne znaš da je koristiš, skote jedan nesposobni?!
- 'Teo sam da vidim kako seče...
- 'Teo si da vidiš kako seče...I šta ćemo mi sada sa dedom, da te čovek pita?!
-----------------------------------------------------------------------------------------------
- A šta si ti tu uopšte tražio, da te čovek pita?!
- Ništa, kevo, keve mi! Ja sam samo đuskao i pio sok od jabuke a onda se odjednom odnekud stvorila policija i sve nas odvela u ivicu...ovaj, maricu...
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.