
Dimenzija druga, ogledalo nas blokira da uđemo, mi sami sebe blokiramo, đavoli igraju smešno, daaaaaa
Nekom sopstvene oči i radoznali duh,
nekom virtuelni svet (vođen tastaturom ili daljinskim upravljačem),
a nekome je i komšijska taraba dovoljna.
Lepota svevišnjeg paušalnog treperenja kroz vaznesenje grandiozne aluvijalne svesti. Pokretač misaonog procesa unutar vizionarske polinezije. Krucijalni faktor svega nekrucijalnog.
- Vidim ovaj tmuran svet kroz prozor sobe moje bake.
- Ja ne vidim, ja osećam. Kaži baki da se plakne.
U busu se devojka svadja preko fona da se ne kaze Vukajlija nego Vujaklija za recnik... ocaj na njenom licu kad je shvatila da ne moze objasniti
Mokoš · 11. Maj 2011.