Jedna od najiritantnijih pojava u ona vremena kada je najčešći način za snimanje pesama bio da staviš praznu kasetu (uglavnom marke TDK) i čekaš da naleti neka tebi dobra pesma i da je snimiš tako što istovremeno pritisneš dugmad plej i rekord.
I sve teče po planu dok u datom momentu degerenisana radio stanica ne ubaci neki degenerisani džingl ili reklamu i usere ti čitav trud. Ako ipak odlučiš da sačuvaš tu pesmu gorepomenuta reklama će ti se urezati u pamćenje i na kraju ćeš istripovati da je ona ustvari deo pesme.
Radio: Ova noć ko živo mastilo....
Lik1: Joooj vino crveno, liče dva pritiskaj dugmad za snimanje.
Lik2:skače sa kauča: Toooo čekam ih čitav dan.
Radio: Majka joj se ne nada, drugove sam svoje poveo.
Likovi: Oj oj oj teče vino crveno venama mojima.
Radio: Život mi ne treba da živim bez te žene... Kada krečite, krečite ali stvarno. Makspol nije fol... venama mojim, svaka me čaša ljubi kao usne njene...
Likovi: Jebem vam mamu raspalu pa u sred refrena nadjoste reklamu.