Čovek koji kada vidi pseći izmet ispred svojih vrata, sedne pored njega i razmišlja o bakterijama koje se u njemu nalaze i zašto smrdi, umesto da ga jednostavno počisti. U zavisnoti od metoda koji koristi, ovako će istraživati:
1. Pozitivizam - gledaće u govno i razmišljati o njemu kao organizovanoj i funkcionalnoj celini, objektivno, tako što će se izmestiti od predmeta istraživanja, tj govneta (odmaćiće se neki metar, da sa distance posmatra).
2. Kritički metod - posmatraće različite vrste bakterija, rasporediće ih u klase (kao što je to Karl Marks učinio sa kapitalistima i radnicima) i njihovim sukobom će objasniti zašto govno smrdi.
3. Fenomenološki metod - Sve osobine govneta (smrad, viskoznost) će nastojati da objasni međusobnom interakcijom bakterija.
Napomena: Najosnovnije znanje iz biologije nije nephodno, jer je sociologija najvažnija nauka i njeno znanje može sve da pokrije jer je ono pravo i suštinsko.
Definiše se sve i svašta. Tako se mogu pročitati definicije baksuza, alapače, čitulje, smrti, rezervoara za smeh, kolateralne štete, Živojinović Velimira, zvanog Bate, dnevne svetlosti, gospođe džem!, Brus Lija… „Je l’ ti puši ćale?”, „Je l’ mogu u WC?”, „Chuck Norrisisati” i još mnogo toga može se naći na ovoj internet stranici. Zato ne iznenađuje što se mnogi kad jednom dođu, ponovo vraćaju na nju. Neki čak postaju i zavisnici, pa traže od moderatora da ih banuju, poput jednog studenta koji je zahtevao da mu zabrane pristup na nedelju, dve dana da bi mogao da uči.
Status Magazin · April 2009.