
Čovek koji kada vidi pseći izmet ispred svojih vrata, sedne pored njega i razmišlja o bakterijama koje se u njemu nalaze i zašto smrdi, umesto da ga jednostavno počisti. U zavisnoti od metoda koji koristi, ovako će istraživati:
1. Pozitivizam - gledaće u govno i razmišljati o njemu kao organizovanoj i funkcionalnoj celini, objektivno, tako što će se izmestiti od predmeta istraživanja, tj govneta (odmaćiće se neki metar, da sa distance posmatra).
2. Kritički metod - posmatraće različite vrste bakterija, rasporediće ih u klase (kao što je to Karl Marks učinio sa kapitalistima i radnicima) i njihovim sukobom će objasniti zašto govno smrdi.
3. Fenomenološki metod - Sve osobine govneta (smrad, viskoznost) će nastojati da objasni međusobnom interakcijom bakterija.
Napomena: Najosnovnije znanje iz biologije nije nephodno, jer je sociologija najvažnija nauka i njeno znanje može sve da pokrije jer je ono pravo i suštinsko.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.