
Onaj trenutak kada ti tvoji roditelji pokušavaju objasniti smisao života jer si nešto žešće zasrao, a ti već sit ovih priča bacaš se u meditaciju i ne čujes ništa, sem bla bla bla, možda ti nekad neka reč prodje kroz glavu ali odlučno nastaviš dalje i jedino što vidiš su mimike i krivljenje njihovih usta u naletu besa... Kada ma koliko svi oko tebe vrištali i mrzeli te, tebe boli uvo za sve i jedino o čemu razmišljas je da jedva čekaš da završe kako bi mogao da se okreneš i odeš.
Primer stvarno nije neophodan.
Problem nastaje samo ako te pitaju da im ponoviš šta su rekli....
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.