Svaki živi stvor se snalazi kako zna i umije
Tako i životinje koje usled nedostatka ruku,kada im se javi neizdrživ
svrab,da li zbog mijenjanja dlake,zbog kakvog živinčeta u krznu ili kod rogatih životinja posljedica rasta rožnate materije,nađu kakvo dobro drvo te se o njega dobro iščešu,očešu i istimare.
Tako i ljudi,npr. kod težaka,seljaka u polju i ostalih koji zbog česte pogrbljenosti i opterećenja dijela kičme popularno nazvanog "rbat" koriste ovaj način.
Kažem zbog konstantnog opterećenja osjećaj nelagodnosti između lopatica postaje nesnosiv,te usled pomjeranja praga osjetljivosti i bola,češanje o kakvo drvo postaje pravo rješenje.
Čak u tom slučaju pomoć kakve tuđe ruke bi mogla da ima posljedice na potonji rad,jer može izazvati javljanje osjećaja na drugom mjestu.
Znači sledeće:leđima okrenuti,noge pod blagim nagibom,namjestite rbat na drvo i češete.Početnicima se sigurno spočetka javlja bol,dok onim iskusnijim kojii znaju kako da se pokreću i koje pokrete prave češanje o drvo će brzo i sigurno donijeti zadovoljstvo.
Nadaleko poznato i priznato drvo za češanje je šljiva zbog svoje razuđene tj. hrapave kore,te iziskuje manje kretnji
-Za one u stanovima,ostali su ćoškovi zidova ili prevoz GSP-a
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.
Ovi u stanovima mogu da se cesu o gelender