
Češći pojam je 'Ko ga jebe'. Najčešće se koristi na kraju rečenice, (mada može i na početku) da se objasni da se o nečemu ne treba brinuti, uopšte. Može se iskoristiti i za naglašavanje ironije datog trenutka.
Ž:Hoćemo li večeras u grad?
Ć:Ma ne znam nešto se G nećka.
Ž:Ama ko jebe G? Idemo ja i ti i to je to.
------------------------------------------------------
-Ma važno je da se napijamo a ispit, ko jebe.
------------------------------------------------------
L: Jesam ja rekao da će taj kofer da ubije nekoga?
K: Ma ko ga jebe.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.