
Klasična rečenica koja opisuje srpski narod. Jednostavno, verovali smo svakakvim kraljevima, carevima, drugovima, predsednicima, poslanicima pa sad čak i onaj ko hoće da napravi nešto dobro, ko neće da laže i krade i on je nitkov jer govori isto što i ovi pre njega. To je posledica verovanju svakakvim lažovima koji se prekrste i lažu, a ostali im veruju jer on govori u ime boga, pravi Srbin i vernik, takav nam treba, a on samo gleda kako da se dokopa vlasti i malo para. On će da uvede plate kao u Norveškoj, standard kao u Nemačkoj, a svi bi da veruju u to i da leže na bulji, a na kraju im je on kriv jer su mu verovali pa su svi ostali nitkovi.
Definiše se sve i svašta. Tako se mogu pročitati definicije baksuza, alapače, čitulje, smrti, rezervoara za smeh, kolateralne štete, Živojinović Velimira, zvanog Bate, dnevne svetlosti, gospođe džem!, Brus Lija… „Je l’ ti puši ćale?”, „Je l’ mogu u WC?”, „Chuck Norrisisati” i još mnogo toga može se naći na ovoj internet stranici. Zato ne iznenađuje što se mnogi kad jednom dođu, ponovo vraćaju na nju. Neki čak postaju i zavisnici, pa traže od moderatora da ih banuju, poput jednog studenta koji je zahtevao da mu zabrane pristup na nedelju, dve dana da bi mogao da uči.
Status Magazin · April 2009.