Igra lastišom za koju je bilo prihvatljivo da se igraju i dečaci. Radi se o tome da mnogo dece stanu u krug lastisa i jedna od njih prica uglavnom neku gadost: "Ko voli, ko voli tortu sa šlagom od govana!" i svi izlaze iz lastiša. Onaj koji ostane ili poslednji izađe, on to voli da jede.
Igranje ove igre bi jedva dočekali dečaci koji potajno vole da se igraju lastiša, ali ne smeju jer bi ih drugi ismevali...
Devojčica 1: Ljudi, hoćemo li "Ko voli, ko voli"?
Dečak 1: Tooo!
(dečaci ga pogledaju ispod oka)
Pet minuta kasnije:
Devojčica 1: Ko voli, ko voli... A... Pa...
Dečak 2: Hajde, reci.
Devojčica 1: Ko voli da tetkicu uhvati za dupe!
(svi iskaču iz lastiša, čik pogodite ko je bio poslednji...)
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.