
Ukrasni odevni predmet koji se stavlja u cilju markiranja prelomnog trenutka pijanstva na proslavama.
(na nekoj svadbi)
Fotograf: Gospodine, 'ajmo jedan osmeh za pamćenje.
Gospodin: E, nemoj sad, 'leba ti, tek sam stig'o, sad znam kako izgledam, nego se ti lepo vrati da me slikaš za 3 sata.
Posle 3h takmičenja u ispijanju špricera, isti gospodin se dernja:
- Fotografeeeeeeeeeeeeeeee, 'aj 'vamo da me uslikaš, pa da skinem ovu kravatu k'o čovek!
Izmisljena da te davi.
Uvek, kad inace tesko dises...
Ides na razgovor za posao...adrenalin na maksimumu.
Na nekoj si pijanci...barem brises celo...i sebi, a i pevaljki.
Ili si u svadbi, uvukli te u kolo...svi te cimaju, a nisi u kondiciji.
Kasnis na dodelu diploma...koju si cekao dve godine...
Utisak?
Modni detalj (vrsta marame) koji se nosi oko vrata. Koristi se u svečanim prilikama i u zvaničnim situacijama i poslovima (državni službenici, bankari, poslovni ljudi, sastanci i sl.). Ima ih raznih oblika i dezena. Četiri najpopularnija načina vezivanja kravate su jednostavan (ili four-in-hand knot), poluvindzorski, vindzorski i tzv. Pratov čvor. Nekada su je nosili isključivo muškarci, ali vremenom popularnost stiče i kod žena.
Inače, mnogi ne znaju kako je kravata dobila ime. Ime je dobila po Hrvatima. Za vreme Tridesetogodišnjeg rata između katolika i protestanata (1618-1648) Hrvati su, kao podanici Habzburške Monarhije išli masovno kao plaćenici da se bore na strani Svete Stolice (pošto je Austrija bila na strani katolika). Oko vrata su nosili maramu koju su vezivali na način kao što se danas najčešće vezuje kravata ("jednostavan" čvor iz defke). Marama je imala praktičnu primenu. U borbama bi lako olabavili čvor, okrenuli maramu i navukli je preko nosa i usta (kao u kaubojskim filmovima) da im prašina i dim ne bi ulazili u nos i usta i gušili ih. Francuskim vojnicima (koji su se takođe borili na strani katolika) se ovaj način vezivanja marame svideo kao modni detalj i počeli su masovno da je nose. Po završetku rata, vrativši se u domovinu, vojnici su doneli i ovaj detalj, pa je marama i vezivanje marame "a la Croate" brzo stekla popularnost među francuskim mladićima i kicošima i kasnije se proširila na ceo svet.
Deo muške garderobe koju 90% onih koji je nose ne znaju zavezati. Ali zato su tu majke, devojke, supruge, kćerke a i komšiluk da im pomogne. I upravo zbog te pomoći mnogi nikada i ne nauče da je zavežu. Radije se opredele da kupe onu sa lastišom, nego da nauče tri osnovna poteza za vezanje čvora na kravati.
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.