
Rec kojom se sluze svi patoloski lazovi u nadi da ce njihova socna laz izgledati stvarnije, a ne znaju da klevsi se u krst padaju sve nize i nize u nasim ocima i tek tada smo sigurni da 100 % lazu. Pravi poligraf za ovakve ljude. Neretko se spominju i crkve, grobovi preminulih.... Sve i svasta.
Primer je glupo da dajem kad svi imate bar jedan ovakav slucaj u svojoj okolini.
Danas, nepromašiv sveti znak svih Hrišćana. Smatra se svetim jer je Isus Hristos razapet na njemu, ali je i po nekim krugovima kontraverzan, sa tim što nismo sigurni da li bi Isus odobravao da svi nosimo i klanjamo se spravi na kojoj je on umro u najgorim mukama.
Pitanje se ponekad postavlja, da je Isus umro na električnoj stolici, da li bi svi nosili električnu stoliciu oko vrata, i da li bi ona krasila sve crkve.
Sa druge strane, krst nas sve podseća zbog koga i čega je Isus umro.
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.