U skladu sa opšteprihvaćenim mjerilima i vrijednostima, našeg čovjeka je moguće počastiti i učiniti ga zadovoljnim, jedino dobrim punjenjem želudca, bez obzira na njegovo imovinsko stanje. Za sve ostale časti, on će ti duboko i sa osmjehom zahvaliti, al' ako ga nisi nahranio i napojio kako valja, osjećaće se uskraćenim i pokradenim.
Svadba, sahrana, vjeridba, slava, krštenje, seminar, diplomski, rođendan i ostala okupljanja, počinju i završavaju - krkanjem. Ako čorbanac nije dovoljno začinjen, rakija i pivo nisu dovoljno ohlađeni, prasetina nije ispečena kako treba - ispušio si, i džaba ti tvoja diploma kad nisi "niki domaćin".
Vjerovatno su nam naši preci u nasljeđe ostavili viševjekovnu glad pa dolazimo na svijet sa urođenim shvatanjem da nema većeg bogatstva od punog stomaka, naročito ako smo do punjenja istog došli besplatno.
Osim velikih istorijskih i nacionalnih zabluda, podložni smo i onim „sitnijim”, ali koje nam određuju svakodnevicu. „Ne valja da se sedi na kućnom pragu, posebno kad grmi”, „Hleb od 500 grama je opšteprihvaćen pod nazivom kilo hleba”, „Ne valja da se zviždi u kući, to privlači miševe”, „Ne valja da se otvara kišobran u kući”, „Žvakanje žvaka može da deformiše vilicu”, „Ma koliko vruće i zagušljivo bilo, ne otvarati prozor, ubiće promaja”, navode na popularnom internet portalu „Vukajlija” niz sujeverja i zabluda našeg naroda.
Politika · 31. Januar 2011.
+++++ istina!
+
vaistinu dobra defka!