
Veoma često izgovaran izraz koje najčešće koriste roditelji kad njihova pametna ćerkica neće da jede tu seljačku hranu. Ona neće kuvano, voli paštete, salame, konzerve, seljaci jedu kuvani pasulj i supu. U zavisnosti od toga koliko je mamica razmazila dete zavisi hoće li se ova rečenica ostvariti, tj. hoće li se mama smilovati na ćerku i dati joj pare da kupi paštetu, to je ukusno i zdravo, dete najbolje zna.
Ćerka: Mama, šta ima da se jede?
Mama: Pasulj, ajde da ti sipam!
Ćerka: Ali ja neeeću da jedem to, ja to ne volim, sto puta sam ti rekla.
Tata: Ima da jedeš šta i svi mi!!! Ješćeš kad ogladniš!
----------
(pola sata kasnije)
Mama: Evo, kćeri moja najbolja, kupila mama salamu da dete ne ostane gladno.
Štek je dobro sakriveno mesto. Varijacija ima bezbroj: recimo štek-ocene su „isključivo dobre ocene koje se čuvaju za ‘ne daj Bože' situacije, odnosno period kada pljušte kečevi“, piše jedna vukajlijašica. Tako će iskusni školarac prećutati roditeljima da je dobio peticu, a to će im saopštiti tek kada dobije i nekog keca – da bi ublažio negativni efekat.
Deutsche Welle · 29. April 2011.
A i ja sam bio takav, pa danas uglavnom ne biram.
ne isplati se. :(
Ja samo cveklo od zdrave hrane ne volim. A paštetu i viršle mrzim... +++
ja ne volim ništa!!!
Ih, kakav si, razmaženo gradsko čeljade :P
ti ćuti, ti ni sveklu ne voliš :))
Pa kad je ružnog mirisa i ukusa i izgleda :P